DESNA OBALA DUNAVA

Istorijsko jezgro Palilule: Od elitnih profesorskih kolonija do autentičnih dunavskih sela.

40.000+

Stanovnika Karaburme

3

Dunavska sela

1510.

Pominjanje Velikog Sela

GRADSKI KVARTOVI I NASELJA

KARABURMA

Od “Kajaburne” do modernog naselja

Nekadašnji “Kameni rt” (Kajaburna), Karaburma nosi slojevitu istoriju. Od zvaničnog gubilišta Beograda (1860-1902) i “Šinter-male”, prerasla je u radničko srce grada. Danas je to savremeno naselje sa preko 40.000 stanovnika koje se širi ka istoku.

PROFESORSKA KOLONIJA

Dom Milutina Milankovića

Najotmeniji deo Palilule. Krajem 20-ih godina prošlog veka, ovde je četrdesetak profesora Beogradskog Univerziteta izgradilo svoje domove. Jezgro čine ulice Ljube Stojanovića i Jaše Prodanovića, a kvart je i danas sinonim za miran i atraktivan gradski život.

VIŠNJIČKA BANJA

Crvena opeka i termalni izvori

Arhitektonski biser bračnog para Bakić. Specifična po zgradama od crvene opeke i pogledu na Dunav. Poznata po sumpornim izvorima koje je koristio još knez Miloš Obrenović, ali i po ostacima rimskih termi i keltskih grobalja.

VILINE VODE

Industrijska zona sa mitskim imenom

Iako naziv sugeriše vrbake i vile, ovo je najveća industrijska zona Beograda. Dom Luke Beograd, hangara i skladišta. Naziv nosi po narodnom verovanju u vile koje žive u brojnim podzemnim tokovima Dunava na ovom području.

BOGOSLOVIJA / HADŽIPOPOVAC

Saobraćajno čvorište i stari kvartovi

Bogoslovija: Prepoznatljiva po kružnom toku i Fakultetu.
Hadžipopovac: Nazvan po Nikoli Hadži-Popoviću, pravniku čije su njive nekada bile ovde. Jedan od najstarijih i najlepših delova opštine.

ĆALIJE & ROSPI ĆUPRIJA

Grmlje i mostovi legendi

Ćalije: Turski naziv za grmlje/šiblje (çali).
Rospi Ćuprija: Legendarno mesto gde je pronađeno najstarije keltsko groblje u Beogradu. Danas moderna tačka spajanja Karaburme i Mirijeva.

DUNAVSKA SELA: ČUVARI TRADICIJE

Višnjica

“Mali Carigrad na Dunavu”. Naselje sa marinom, poznato po “Beloj steni” i ribarskoj tradiciji. Podeljena na Gornju i Donju malu, Višnjica čuva duh starog Beograda i tranzitnu istoriju dugu vekovima.

Slanci

Prvi put se pominju 1716. godine. Selo bogato termalnim izvorima (Točak, Vruća voda, Vrele…). Naziv dobilo po slanom jezercetu. Poznato po manastiru Sv. Stevana i tri specifične male: Ćukovac, Riboška i Maslarova.

Veliko Selo

Povrtarska riznica Beograda osnovana još 1510. godine. Nepregledna polja plastenika danas snabdevaju sve gradske pijace. Ime je dobilo kao suprotnost “Malom selu” koje se nalazilo na mestu današnjih Slanačke.