Koliko je efikasna borba protiv najvećeg alergena u Srbiji?

Palilula.info 7. maj 2023.

Ako ste alergični na polen, nisu vam potrebne brojke o njegovoj količini u vazduhu ovih dana – vaša pluća, grlo i nos dovoljni su pokazatelji.

Alergen broj jedan

Skale za merenje alergenog polena su u mnogim mestima u Srbiji u crvenoj zoni, što znači da je koncentracija polena u vazduhu nekoliko stotina po kubnom metru. Na ambroziju je alergično oko deset odsto populacije, a uzročnik je polovine svih polenskih alergija. Zbog ove korovske biljke u Evropi pati do 15 odsto ljudi. Isto toliko građana Srbije ima zdravstvenih problema zbog tegoba izazvanih ambrozijom.

Koliko je efikasna borba protiv najvećeg alergena u Srbiji?

Foto: Getty Images

Reakcije kod najalergičnijih može da izazove desetak polenovih zrna u metru kubnom vazduha. Jedna biljka ambrozije produkuje do osam milijardi polenovih zrna. Tipični simptomi alergije su suzenje očiju, svrab kože, nosa, grla, zapušen nos, učestalo kijanje, kašalj, umor, malaksalost. Pored navedenih simptoma preosetljivi na polen mogu otežano da dišu i da se žale na stezanje i bol u grudima. To je onda znak da se radi o sezonskoj bronhijalnoj astmi, koja je uzrokovana alergijom na ambroziju. Ta biljka može da utiče na sve respiratorne organe. Zamimljivo je što se polen ambrozije nalazi i na povrću i voću. Ukoliko ga dobro ne oprememo, unećemo ga u digestivni trakt.

  • Osobe koje su alergične trebalo bi još početkom avgusta da počnu da koriste propisanu terapiju, a jedno od mogućih načina lečenja jesete i takozvana desenzibilzacija. Njoj prethodi testiranje na specifične IgE. Ako postoji visoka preosetoljivost tada se mogu napraviti preparati koji se stavljaju pod jezik najmanje godinu dana da bi se organizam desenzibilisao na ambroziju – kaže prim. dr Tatjana Radosavljević, pneumoftiziolog i pulmolog.

Dugoročni pristup

Lokalne samouprave sprovode mere za suzbijanje ambrozije i kontroliše da li građani obavljaju svoj deo posla. U Beogradu se suzbijanjem ambrozije bavi Zavod za biocide i medicinsku ekologiju. Polen može da dospe i do mesta koja su udaljena sto kilometara od biljke na kojoj je nastao. U mnogim zemljama koje imaju problema sa ambrozijom, vlasti stimulišu građane da uništavaju ovu biljku. U Mađarskoj se, na primer, za određeni broj iščupanih biljaka dobijala nagrada, a u Kanadi postoji zakonska obaveza iskorenjavanja ambrozije u vrtovima.

Mere za suzbijanje

Ambrozija se uništava na nekoliko načina – agrotehničkim, mehaničkim i hemijskim merama.

Agrotehničke mere podrazumevaju oranje i tanjiranje zemlje, kao i okopavanje, kultivisanje i plevljenje useva. Mehaničke mere su košenje, čupanje, spaljivanje biljaka, dok hemijske podrazumevaju upotrebu herbicida.

Uredbom iz 2006. godine predviđeno je da ove mere primenjuju vlasnici i korisnici poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, kao i oni koji upravljaju vodotokovima, kanalima, površinama uz puteve i pruge, kao i parkovima, nacionalnim parkovima, grobljima i drugim zelenim površinama.

Šta je neophodno da se preduzme

Kako ističe, na većim površinama primenjuje se redovno košenje do pet centimetra iznad zemlje, a ponekad i tretman totalnim herbicidima.

– Ukoliko se košenje ne ponavlja ili se ne kosi dovoljno nisko, ponovo izrasta u roku od dvadeset dana. Istovremeno, širenje ambrozije značajan je ekološki problem, jer oduzima prostor domaćim biljnim vrstama, a pred njom uzmiču i poljoprivredne kulture, stoga je opasna, ne samo za zdravlje stanovništva, već i za poljoprivredna područja – naglašava naša sagovornica.

Ona ukazuje da je granična vrednost za ambroziju 30 polenovih zrna u kubnom metru vazduha, dok je za ostale biljke ona 60.

– Svake godine, poslednjih dana avgusta i početkom septembra dešava se da izmerene vrednosti u Beogradu budu 200 , čak i 800 – 900 polenovih zrna po kubnom metru vazduha. Polen ambrozije na sebi ima „iglice“ kojima se vezuje za površinu odeće, obuće. Kada ga alergična osoba udahne i kada on uđe u krvotok, naš imunitet tada reaguje i tada dolazi do alergijske reakcije * objašnjava dr Radosavljević.

Prema njenim rečima, alergija na ambroziju odvija se po takozvanom prvom tipu preosteljivosti organizma na alergene.

– U osnovi ove alergijske reakcije leži izražena produkcija antitela imunoglobulina E, čiji je primarni cilj zaštita organizma. Polen ambrozije izaziva izrazitu i enormnu produkciju ove vrste antitela koje ga vezuju, što dovodi do pucanje ćelija bogatih histaminom, koji potom sa drugim tkivnim materijama daje simptome alergije u brojnim organima, pre svega, respiratornim – navodi ona.

Izvor: bbc.com/Katarina Stevanović, Danas.rs, Foto: Pixabay
Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, Twitter, Threads i Linkedin.
Koliko je efikasna borba protiv najvećeg alergena u Srbiji?
Copy link