Primer dobrog upravnika – Važnost pravilnog održavanja zgrade

Palilula.info 7. oktobra 2021.

Danas je po zakonu obavezno da svaka zgrada ima svog upravnika. Kako bi znali koga da zaposlite i da li taj neko dobro obavlja svoj posao pročitajte ovaj članak o tome šta je sve u opisu posla jednog upravnika zgrade i dobar primer upravnika na našoj Opštini.

Pravi primer dobrog upravnika

Na Paliluli, u zgradi na adresi Cvijićeva broj 63, vlada sloga i zajedništvo. Jedan od razloga za to je upravnik po imenu Miloš Bućan. On uspeva da „održi mir u kući“ i pravi je primer odgovorne osobe a na pitanje kako mu to polazi za rukom u soliteru sa 13 spratova i 156 stanova on odgovara da su u zgradi dobri i mirni ljudi i da se međusobno poznaju. Stanari su se organizovali i došli na ideju da na internetu postave sajt (cvijiceva63.in.rs), putem koga će stanari biti obavešteni o radovima i stanju u zgradi. Sajt se ažurira kad god postoji neka bitna informacija za objavljivanje a sa ciljem da informiše i one vlasnike stanova solitera koji su otputovali na duže da budu u kontaktu o aktuelnim dešavanjima, kao i da animira ljude dobre volje da svojim zalaganjem zgradu učine lepšom i prijatnijom za življenje, ali i okolinu. Ova stambena zajednica se dogovorila da ulaže u investiciono održavanje, po zakonu za ovu zgradu to iznosi 10,16 din po m2, a naplata će ići preko računa Infostana i novac će svakog meseca biti prebačen na račun stambene zajednice.


Ko je upravnik zgrade i šta ova funkcija znači za stanare zgrada?

Većina zgrada je i ranije imala skupštinu stanara koja je imala predsednika.
Predsednik skupštine stanara je obično bio neko od stanara zgrade, ko se najviše interesovao za uređenje i održavanje zgrade i kom su ostali stanari poverili tu funkciju. Taj predsednik skupštine stanara se nakon donošenja ovog Zakona zove upravnik. Upravnika bira skupština stambene zajednice iz redova članova skupštine stambene zajednice. Mandat mu traje četiri godine, ali može biti razrešen odlukom skupštine ili može samostalno podneti ostavku. On se upisuje u Registar stambenih zajednica, a prava i obaveze i delokrug njegovih poslova propisani su ovim Zakonom.

Upravnik zastupa i predstavlja zgradu i preduzima sve potrebne pravne radnje u njeno ime. Kako je Zakonom predviđena obaveza registracije stambenih zajednica u Registar stambenih zajednica, upravnik je dužan da obavi sve potrebne radnje povodom i u vezi sa ovom registracijom. Zatim, dužan je da vodi evidenciju svih posebnih, zajedničkih i samostalnih delova zgrade, svih vlasnika i zakupaca. Takođe, posao upravnika je da upravlja i raspolaže sredstvima sa tekućeg računa zgrade, naravno ne samostalno nego na osnovu odluke stambene zajednice, kojoj odgovara za svoj rad. Na kraju, ono što najčešće radi jeste organizacija radova na zajedničkim delovima zgrade i zemljištu oko zgrade, kao i hitnih intervencija.

Ko je profesionalni upravnik zgrade i da li stvara dodatan trošak stanarima?

Ono što je novo i što pre početka primene ovog Zakona nije postojalo, jeste funkcija Profesionalnog upravnika koji profesionalno upravlja zgradama.
Stambena zajednica može odlučiti da upravljanje zgradom poveri profesionalnom upravniku ili ukoliko neka zgrada ostane bez upravnika, a ne izabere novog, jedinica lokalne samouprave (grad, odnosno opština) može odrediti prinudno upravljanje zgradom i dodeliti joj profesionalnog upravnika. On će vršiti poslove upravljanja sve dok stambena zajednica ne donese odluku o izboru upravnika ili dok ne zaključi ugovor o profesionalnom upravljanju.

Poslovima profesionalnog upravljanja mogu se baviti privredna društva ili preduzetnici (organizator profesionalnog upravljanja) i to preko lica koje ima licencu za obavljanje poslova profesionalnog upravnika i upisano je u registar profesionalnih upravnika koji vodi Privredna komora Srbije.

Osim poslova koje obavlja izabrani upravnik, profesionalni upravnik dodatno dobija prijavu kvarova, ili drugih problema (nepoštovanje kućnog reda, buka i drugi štetni uticaji u zgradi) i to sedam dana u nedelji od 00-24 časa, te na osnovu primljene prijave obaveštava nadležni organ o problemu, odnosno zahteva preduzimanje odgovarajućih mera.

Budući da se radi o profesionalnom upravniku, on ima i pravo na naknadu za upravljanje zgradom. Ukoliko stambena zajednica sama odluči da angažuje profesionalnog upravnika, visina naknade se određuje ugovorom koji sa njim zaključi. Ako, pak, opština prinudno postavi zgradi profesionalnog upravnika, ona i određuje visinu naknade za njegov rad.
Upravnik zgrade mora da vodi računa o tome i da za svaku proveru ili eventualni nepredviđeni kvar organizuje dolazak stručnog lica.

Šta je održavanje zgrade?
Održavanje zgrade je svaka aktivnost kojom se održava bezbednost stanara i funkcionalnost prostora.

Održavanje može biti :

  • Tekuće

Tekuće održavanje zajedničkih delova stambene zgrade obuhvata: održavanje higijene ulaza, stepeništa, zajedničkih prostorija, čišćenje trotoara oko zgrade, deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju zajedničkih prostorija, čišćenje oluka, ravnih krovova, redovno servisiranje liftova, popravke ili zamenu automata za zajedničko osvetljenje, prekidača, sijalica i dr.

  • Investiciono

Investiciono održavanje zajedničkih delova zgrade obuhva popravke ili zamenu: krovnog pokrivača, konstrukcije ili drugih elemenata krova, liftova, oluka, vodovodne, kanalizacione, elektro, interfonske, telefonske, kablovske TV, gasne, grejne mreže, hidrofora, dotrajalih elemenata u zajedničkim prostorijama (podova, zidova, prozora, vrata, ograda itd), oštećenih fasada i druge radove, što čini vanredne investicije. Potreba za većim investicijama javlja se između 10 i 20 godina od datuma gradnje.

Kako se finansira upravljanje i održavanje:

  1. redovnim plaćanjem tekućih troškova – upravljanja, čišćenja i tekućeg održavanja
  2. izdvajanjem sredstava u rezervni fond zgrade, što je ujedno i vid štednje
  3. osiguranjem objekta, za finansiranje radova koje su posledica havarija usled nepredviđenih okolnosti i
  4. kreditiranjem, direktno od strane banaka ili uz posredovanje preduzeća koja upravljaju zgradama.

Redovno održavanje se na duže staze više isplati nego da se “čeka” da se neka instalacija pokvari pa da se tek onda sanira. Stanari su uglavnom dužni da određenu sumu novca odvoje za tekuća i investiciona održavanja a koliki je taj iznos određuje se po metro kvadratnom stana koji poseduju.

Izvor: cityexpert.rs, nadjidom, palilula.info
Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, Twitter, Threads i Linkedin.
Primer dobrog upravnika – Važnost pravilnog održavanja zgrade
Copy link