Život vinove loze

Životni (godišnji) ciklus razvića vinove loze sastoji se iz dva perioda: perioda vegetacije i perioda zimskog mirovanja.

U periodu vegetacije loza ima listove. Razvija nove lastare, cvasti i grozdove. Obrazuje okca i pupoljke i donosi rod. U periodu zimskog mirovanja na čokotima nema lišća i drugih zelenih organa. Ipak, obavljaju se fiziološke funkcije. To su disanje, transpiracija, transformacija i promet organskih materija.

Period vegetacije vinove loze

Period počinje kretanjem sokova u proleće. Završava se u jesen sa opadanjem lišća.

Tokom ovog perioda mogu se izdvojiti određene fenofaze razvića:

  1. kretanje sokova (suzenje),
  2. porast lastara,
  3. cvetanje,
  4. razvoj zelenih bobica,
  5. sazrevanje bobica,
  6. sazrevanje lastara i opadanje lišća.

Svaka fenofaza odlikuje se određenim morfološkim promenama organa i fizioloških procesa. Kod svake faze mogu se izdvojiti početak, intenzivna pojava i kraj njenog odvijanja.

Kretanje sokova ili suzenje loze

Početak kretanja sokova (suzenje) registruje se kada na preseku zrelog lastara ističe sok. Kada se zemljište zagreje na 6–8oC, koren obnavlja svoju aktivnost. Raste i grana se, a vodu i mineralne materije šalje u nadzemni deo čokota. Pošto u to vreme nema zelenih lastara, listova i cvasti, sokovi ističu iz presečenih lastara u vidu kapi. Zbog toga se ova pojava naziva i plakanje loze. Sok koji se izdvaja iz čokota je slabo kisele reakcije. Bistar je i sadrži oko 2% suve materije. Kada novi lastari i listovi počnu da usvajaju vodu, suzenje prestaje.

Porast lastara i cvasti

Fenofaza porasta lastara i cvasti odvija se od kretanja okaca do početka cvetanja. Počinje bubrenjem okaca i prorastanjem novih lastara iz pupoljaka zimskih okaca. Lastari se razvijaju i iz spavajućih pupoljaka na starijem delu stabla. Da bi se obavilo otvaranje okaca i lastarenje, potrebno je da nekoliko dana uzastopno deluje temperatura od 10oC. Ukoliko u ovoj fazi dođe do zahlađenja, razvoja bolesti ili pojave štetočina, cvasti se mogu transformisati u rašljike. Time se smanjuje prinos grožđa.

Cvetanje vinove loze

Početak cvetanja registruje se kada se otvore cvetni pupoljci. To se događa opadanjem cvetnih kapica na 3–5% cvetova. Kod nas se ova fenofaza odvija krajem maja i u prvoj polovini juna. Cvetanje se ne odvija kod svih vrsta i sorti istovremeno.

Sorte V. vinifera po vremenu cvetanja svrstane su u tri grupe:

  1. Sorte sa ranim početkom cvetanja: Smederevka, Game crni, Burgundac crni, Kraljica vinograda, Čapski biser…
  2. Sorte sa srednjim početkom cvetanja: Rizling rajnski, Rizling italijanski, Semijon, Sovinjon, Muskat hamburg…
  3. Sorte sa poznim početkom cvetanja: Muskat italija, Kardinal, Afuz-ali, Drenkova, Ružica…

Cvetanje se odvija postepeno. Tokom prvih nekoliko dana odbaci se do 20% cvetnih kapica. U naredna 2–3 dana odbaci se do 60%. Preostali deo cvetnih kapica odbaci se tokom narednih 5–6 dana.

Razvoj zelenih bobica

Fenofaza razvoja zelenih bobica traje od zametanja bobica do početka sazrevanja, odnosno pojave šarka. Kod nas se ova fenofaza odvija od početka maja do polovine juna meseca. U ovoj fazi usporava se porast lastara, dok lišće dostiže svoj pun razvoj. Za početak šarka uzima se datum kada se na prvim bobicama uoče prve promene. Kod sorti sa plavom i crnom bojom pokožice dolazi do pojave karakteristične boje. Bele sorte dobijaju bledo zelenu ili bledo žutu boju.

Sazrevanje bobica i grožđa

Sledeća fenofaza počinje od šarka grožđa. Traje sve do potpunog sazrevanja grožđa.

Sa promenom boje menjaju se i anatomska građa i hemijski sastav bobica. Razlikuju se sledeći stepeni zrelosti grožđa:

  1. Fiziološka zrelost – označava stanje kada semenka dobije karakterističnu mrku boju i sposobna je da reprodukuje novu biljku.
  2. Tehnološka zrelost – namenska je zrelost. Tada je grožđe najpogodnije za određene vidove prerade.
  3. Puna zrelost – označava stanje kada u bobici prestaje priliv novih količina šećera i organskih materija.

Ukoliko se grožđe ne obere, dolazi do gubljenja vode iz bobica. Povećava se koncentracija šećera, dok se kiselina i dalje smanjuje.

Ovo stanje grožđa naziva se prezrelost ili suvarak.

Sazrevanje lastara i opadanje lišća

Poslednja faza godišnjeg ciklusa je sazrevanje lastara i opadanje lišća. Ona se odvija od pune zrelosti do opadanja lišća. Karakterišu je sazrevanje lastara i nagomilavanje rezervnih hranljivih materija u njima. Istovremeno se čokot priprema za prezimljavanje.

Period zimskog mirovanja vinove loze

Ovaj period traje od opadanja lišća u jesen do kretanja sokova u proleće naredne godine. Nastaje kao posledica niskih temperatura tokom jeseni i zime. U periodu mirovanja vinove loze razlikuju se fiziološko, odnosno organsko mirovanje pojedinih organa i tkiva vinove loze i ekološko, odnosno prinudno mirovanje čokota u celini. Smatra se da je organsko mirovanje uslovljeno unutrašnjim faktorima u biljci. Ono je genetski stečeno. Prinudno mirovanje je, sa druge strane, uslovljeno nepovoljnim niskim temperaturama koje vladaju u tom delu godine. Ova faza traje od 150 do 170 dana u našim uslovima.

Izvor: womenandwineserbia.com, Foto: Magnific

Hvala vam što čitate vesti sa portala Palilula.info!

Palilula.info
Palilula.info
Članci: 3997