

Šta ekonomisti predviđaju šta nas čeka?
Istaknuti ekonomista Piter Šif govorio je o dolazećoj velikoj ekonomskoj krizi koja će biti veća od one 2008. godine.
Američki berzanski broker Piter Šif, jedan od retkih ekonomista koji su tačno predvideli finansijsku krizu 2008. godine, govoreći o spasavanju bankarskog sektora i martovskom sastanku Federalnih rezervi upozorio je na novu ekonomsku krizu koja će nastati kada inflacija “skoči do neba”, što će neminovno usloviti devalvaciju dolara.
On je dodao da je bankarski sistem kao “kula od karata koja počinje da se ruši.
– Zahvaljujući greškama koje su Federalne rezerve napravile od krize 2008, sada imamo mnogo veći gigantski balon koji čeka da pukne. Fed je napravio balon koji je doveo do finansijske krize 2008. godine, a onda su naduvali veći balon da bi pokušali da zakamufliraju te greške kako ne bismo morali da se nosimo sa punim posledicama rešavanja svih tih grešaka. I naravno, mi smo samo upotpunili problem još većim greškama i sada je američka ekonomija spremna na najveću ekonomsku katastrofu u svojoj istoriji.
Ovo je tek početak…
Posle neuspeha SVB i Signature banke, Piter je rekao da je to početak sledeće finansijske krize. Ali praktično niko u mejnstrimu to ne naziva finansijskom krizom. Piter je uporedio situaciju iz 2008. sa situacijom danas. Ukratko, finansijska kriza iz 2008. bila je vezana za dugovanja koje ljudi kasnije nisu bili u mogućnosti da plate.
– Upravo to se sada dešava. To je bankarska kriza, a banke su finansije. Mislim da ljudi nerado to nazivaju finansijskom krizom jer ne žele da evociraju uspomene na 2008. i ne žele da prave nikakva poređenja. Oni to ne žele da priznaju. Oni odbacuju sve rane znake velike finansijske krize. Ali na pragu smo jednog. I biće mnogo veći od prethodnog.
Piter je rekao da događaj koji banke ne mogu da podnesu veliki ekonomski pad u kombinaciji sa porastom inflacije.
– Dakle, ako istovremeno imamo visoku inflaciju i recesiju, banke će propasti. Piter je objasnio da će, pošto inflacija obezvređuje svačiji novac, oni će želeti da ga izvuku iz banaka.
– Naravno, kada ljudi žele da izvuku svoj novac iz banaka, novca nema. Dakle, jedini način na koji ljudi mogu dobiti svoj novac je ako ga Fed štampa. Ali ako ga Fed štampa, to samo uništava još više vrednost. Dakle, to ubrzava zamah za spiralnu inflaciju.
Za samo dve nedelje, Federalne rezerve su dodale skoro 400 milijardi dolara svom bilansu stanja. To je novac stvoren iz ničega.
– To je inflacija. I tako, kada to uradite, uništavate vrednost svog novca koji je već u opticaju. Dakle, Amerikanci će platiti, ne zato što su poreski obveznici, već zato što su vlasnici američkih dolara i zarađivači američkih dolara. Svima će plate biti smanjene zbog spasavanja banaka. Ovi paketi spašavanja ugrožavaju svačije bankarske depozite, čak i banke koje su solventne. I nije važno ako vaša banka propadne. I dalje gubiš. U slučaju da vaša banka propadne, gubite novac. Ali sada, pošto vlada neće dozvoliti da banke propadnu, svako ko ima bankovni račun izgubiće kupovnu moć, zaključio je Piter Šif.
Znate li šta je STAGFLACIJA?
Često čujemo i da nam “dolazi nešto gore od inflacije i da se to nešto zove stagflacija”. A šta to u stvari znači?
Stagflacija predstavlja najopasnije stanje za ekonomiju iz razloga jer imamo visoku inflaciju, a nemamo privredni rast, čak privredni rast može da bude i negativan.
Najkraće rečeno stagflacija je stanje u kojem inflacija neprestano jača, a privredni rast slabi. Nastaje kada se dve pojave stagnacija i inflacija dešavaju u isto vreme, otuda i naziv stagflacija, izveden baš iz ova dva pojma.
Postoje dva mišljenja zbog čega dolazi do ovakvog stanja privrede. Jedan je kada dođe do povećanje tražnje određenog resursa, kao i rasta cene istog, čija nestašica istovremeno izaziva pad proizvodnje.
Drugi primer je kombinovani efekat štampanja gotovog novca koje izaziva inflaciju zajedno sa merama ekonomske politike preteranim uplitanjem na tržište rada i cena, što dovodi do pada proizvodnje. Zajedno, ovo dovodi do pada vrednosti domaće valutekoje nije propraćeno rastom proizvodnje, što dovodi do stagflacije.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić kaže da je stagflacija zapravo najopasnije stanje za ekonomiju.
– Stagflacija predstavlja najopasnije stanje za ekonomiju iz razloga jer imamo visoku inflaciju, a nemamo privredni rast, čak privredni rast može da bude i negativan.
Podsetimo, pre par meseci Nurijel Rubini, poznatiji i kao Dr. Propast zbog predviđanja krize 2008. godine, je u više navrata istakao da svetu preti stagfalciona kriza nalik onoj iz 1970.
Kako je on naveo u jednom svom članku: “Pokazatelji duga su mnogo veći nego 1970-ih, a kombinacija labavih ekonomskih politika i negativnih šokova u ponudi će pre podstaći inflaciju, tako stvarajući uslove za “majku stagflacionih dužničkih kriza” u narednih nekoliko godina”.
Izvor: Mondo.rs, Espreso/Blic,Foto: Amro Asia
Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook | Instagram | Twitter | Threads | Linkedin Za pitanja ili predloge o saradnji možete nas kontaktirati na navedenu mail adresu: marketing@palilula.info |

