Životna sredina: „Narod protiv trovača“
Zagađenje vazduha je jedna od najvećih pretnji po zdravu životnu sredinu. Globalno, oko 7 miliona ljudi prevremeno umre svake godine zbog posledica zagađenog vazduha.
Zagađenje vazduha nije izolovan problem
Prema izveštaju mreže nevladinih organizacija „Bankwatch“ iz septembra 2021. godine, skoro 12.000 ljudi je umrlo zbog prekomernog zagađenja iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu. Podaci su se odnosili na period od 2018. do 2020. godine.
Zagađenje vazduha u Srbiji ima više uzroka. Među njima su proizvodnja energije iz fosilnih goriva, neefikasni sistemi grejanja, transport i poljoprivredna praksa. Problem predstavlja i sagorevanje otpada na nekontrolisanim deponijama. O uzrocima zagađenja potrebno je govoriti kroz njihove posledice po ljude i životnu sredinu. Saobraćaj takođe ima značajan uticaj na kvalitet vazduha. Više o toj temi možete pročitati u tekstu o zagađenju vazduha u saobraćaju.
Poseban problem predstavlja i sagorevanje otpada na deponijama.
Kako zagađen vazduh utiče na zdravlje?
Vazduh je prirodna smeša različitih gasova. U normalnim uslovima nije vidljiv. Međutim, visoka koncentracija zagađujućih materija može promeniti izgled vazduha. Tokom zimskih meseci često se stvaraju guste magle i smog. Umesto bele magle, građani tada mogu videti sivkastu izmaglicu. Zbog toga se izraz „Sivograd“ često koristi za opis zagađenog Beograda. U različitim delovima Srbije beležene su povećane koncentracije štetnih materija u vazduhu.
Više informacija nalazi se u tekstu Kako zagađen vazduh utiče na javno zdravlje?
Termoelektrane i industrija kao izvori emisija
Među velikim izvorima emisija u Srbiji nalaze se termoelektrane u Obrenovcu i Kostolcu. Značajan industrijski uticaj imaju i postrojenja u Smederevu, Boru i Majdanpeku. Termoelektrane „Nikola Tesla“ i „Kostolac“ nalaze se u sistemu Elektroprivrede Srbije (EPS). U javnosti se godinama vode rasprave i o uticaju velikih industrijskih projekata. Među njima su projekti kompanija Linglong i Rio Tinto.
Sudski postupak zbog emisija sumpor-dioksida
Viši sud u Beogradu je u novembru 2022. godine doneo prvostepenu presudu u postupku koji je pokrenuo Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI). Presuda se odnosila na emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana EPS-a. Sud je naložio EPS-u da smanji emisije zbog njihovog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Prema navodima iz postupka, termoelektrane „Nikola Tesla“ i „Kostolac“ su tokom 2018. i 2019. godine emitovale višestruko veće količine sumpor-dioksida od dozvoljenih vrednosti. RERI se u postupku oslanjao i na ekspertsku analizu pulmologa dr Dragane Jovanović. U toj analizi razmatrane su moguće posledice dugotrajne izloženosti povećanim koncentracijama sumpor-dioksida.
Posledice zagađenja po respiratorni sistem
Izloženost zagađenom vazduhu može imati različite posledice po zdravlje. Među njima su otežano disanje, pogoršanje astme i povećan rizik od respiratornih problema. Dugotrajna izloženost zagađenju povezuje se i sa većim rizikom od hroničnih bolesti pluća. Posebno osetljive grupe su deca, starije osobe i ljudi koji već imaju respiratorne ili kardiovaskularne probleme. Zagađenje vazduha ne utiče samo na pluća. Najsitnije čestice mogu dospeti duboko u respiratorni sistem, a deo njih može preći i u krvotok.
PM10 i PM2.5 – šta su suspendovane čestice?
PM10 i PM2.5 predstavljaju suspendovane čestice veoma malih dimenzija. Često se nazivaju i lebdećim česticama ili finom prašinom. One mogu biti prirodnog porekla. Mogu nastati i kao posledica ljudskih aktivnosti.
Antropogene čestice nastaju kao posledica čovekovog delovanja. Njihovi izvori mogu biti saobraćaj, industrija, grejanje i sagorevanje različitih goriva.
Oznaka PM10 odnosi se na čestice prečnika do 10 mikrometara. PM2.5 označava još sitnije čestice, čiji je prečnik do 2,5 mikrometara. Za poređenje, PM2.5 čestice su višestruko manje od prečnika ljudske dlake.
Što su čestice sitnije, mogu dublje prodreti u respiratorni sistem. Zbog toga predstavljaju poseban zdravstveni rizik.
Zagađenje vazduha i svakodnevni život građana
Beograd se godinama suočava sa problemom povećanog zagađenja vazduha. Problem je posebno izražen tokom perioda sa maglom, temperaturnom inverzijom i slabim strujanjem vazduha. Tada se zagađujuće materije mogu duže zadržavati pri tlu. Građani Palilule zato zahtevaju efikasnije i odlučnije delovanje nadležnih institucija.
Posebno je važno unaprediti kontrolu emisija, kvalitet grejanja i monitoring kvaliteta vazduha. Istovremeno, građani mogu pratiti zvanične podatke o kvalitetu vazduha i prilagoditi aktivnosti u periodima povećanog zagađenja.
Zaštita zdravlja počinje informacijama
Zagađenje vazduha predstavlja složen problem koji zahteva dugoročne mere. Rešenje ne podrazumeva samo povremene intervencije tokom dana sa ekstremnim zagađenjem. Potrebno je smanjivati emisije na njihovim izvorima. Važni su i kvalitetniji sistemi grejanja, čistiji transport i stroža kontrola industrijskih postrojenja. Građani imaju pravo na pravovremene informacije o kvalitetu vazduha. Informisanost je posebno važna za osobe koje pripadaju osetljivim grupama.

Izvor: Mediji (Danas, BBC), Bankwatch i RERI
Hvala vam što čitate vesti sa portala Palilula.info!






