
Muzika i vino
Da li muzika menja način na koji doživljavamo vino?
Prema tvrdnji istraživača Univerziteta u Montrealu, muzika izaziva osećaj zadovoljstva isto kao i hrana. Nakon što su utvrdili da svih osam dobrovoljaca, starih od 19 do 24 godine, koje su odabrali za ovo istraživanje, pri slušanju muzike imaju ekstreman osećaj zadovoljstva, istraživači su volontere priključili na poseban skener koji je merio količinu hormona dopamina, kao i broj otkucaja srca, telesnu temperaturu i disanje.
Ranijim istraživanjima utvrđeno je da mozak ljudi koji padaju u euforiju dok slušaju muziku luči dopamin, hormon koji podstiče osećaj zadovoljstva, sličan onome koji izaziva omiljena hrana. Upravo iz tog razloga je i kod ovih ispitanika meren njegov stepen rasta. Očekivano, kod svih ispitanika je prilikom slušanja omiljenih pesama došlo do povećanog lučenja dopamina. Ipak, lučenje istog nije zabeleženo kada je ispitanicima puštana muzika za koju je ranije ustanovljeno da im se baš i ne sviđa.
Čvrsto rešeni da odgonetnu zašto svi ljudi na planeti, bez obzira na to odakle potiču, imaju snažnu potrebu za muzikom, istraživači traže i odgovor na pitanje i zašto svaki čovek ima sopstveni ukus za određenu vrstu muzike. Zanimljivo je istaći da isti efekat zadovoljstva zbog pojačanog lučenja dopamina izaziva i novac, ali i droga!
Ipak, kada je o vinu reč, postavlja se pitanje šta utiče na to kako mi doživljavamo vino? Boja? Ukus? Miris? Okruženje? Hrana s kojom se uparuje? Ambijent? Muzika?
Pokušajte da se setite se nekog svog iskustva i trenutka kada vam je čaša vina onako baš prijala? Miris mora i zvuk talasa uz čašu chardonnay-a, ili snažni doživljaj nekog težeg crvenog vina, vranca npr. u nekom zimovalištu, pored ognjišta dok napolju veje sneg. Da li biste i tada slušali „Tropski bar“ ili nešto drugo?
Mnogi marketinški stručnjaci stalno su u potrazi za savršenim ambijentom kroz koji bi predstavili određene etikete… Adrian North, profesor Univerziteta u Edinburgu je razmišljao o tome i to baš u vreme dok je sarađivao sa nekim čileanskim proizvođačima vina i došao je do zaključka da određena vrsta muzike stimuliše određene delove mozga, a to opet utiče na to kako mi doživljavamo određeno vino. Studija je sprovedena na uzorku od 250 studenata kojima je ponuđena čaša vina, dok su oni za uzvrat trebali da odgovore na pitanja o ukusu istog. Ispitanici su pili isto vino u 5 prostorija, u kojima je svirala različita muzika ili je bila tišina. Isto vino su drugačije ocenili svaki put. Npr. u prostoriji u kojima im je puštan Carl Orff, Carmina Burana, Cabernet Sauvignon je ocenjen kao čak 60% bogatiji na ukusu i više robusan u odnosu na isto vino u sobi u kojoj je bila tišina. Takođe, isto vino je je ocenjeno za 40% jače i svežije ukoliko je praćeno pop muzikom. Ova studija je rezultirala je spiskom pesama koje idealno prate određene sorte, ali više o tome nekom sledećom prilikom….
Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook | Instagram | Twitter | Threads | Linkedin Za pitanja ili predloge o saradnji možete nas kontaktirati na navedenu mail adresu: marketing@palilula.info |
