Vodič kroz Ljubljanu – šta posetiti

Palilula.info 10. januara 2023.
Smeštena je u centralnom delu države Slovenaca zajedno sa više od 250.000 stanovnika. Kroz njen centar protiče reka Ljubljanica, pritoka Save, nad čijim su tokom podignuti i mnogobrojni mostovi.

Slovenija

© Encyclopedia Britannica

Slovenija, prva zemlja koja je stekla titulu zelene destinacije sveta. Na jedinstven način povezuje četiri velika evropska regiona: Alpe sa Mediteranom, Karst sa Panonskom nizijom. Od glavnog grada Slovenije do najudaljenijih krajeva zemlje udaljenost je samo dva sata vožnje. Alpska Slovenija zadivljuje doživljajima među najvišim planinama i najdivljim vodama. Mediteranska i kraška Slovenija vas poziva da posetite svetski poznate kraške pećine i tradicionalne solane na jadranskoj obali. Termalna panonska Slovenija ima čak 13 prirodnih lečilišta u blizini termalnih izvora usred vinorodnih brežuljaka. Ljubljana i centralna Slovenija spajaju živost glavnog grada i zelenilo sela sa prašumama od evropskog značaja. Što se tiče stanovništva Slovenije, brojka od 2,065 miliona stanovnika na površini od 20.273 km2 od čega je 10.000 km2 pod šumama i 26.000 km vodotoka sa 46,6 km obale. Najviši vrh je Triglav visine od 2.864 m. Slovenija poseduje preko 10.000 kraških pećina na 13,29 % površine pokrivene zaštićenim područjima. Službeni jezik je slovenački (takođe mađarski i italijanski na etnički mešovitim teritorijama). Država je članica Evropske unije od 2004, a članica je Šengenske zone od 2007. Vremenska zona: Srednjoevropsko vreme (GMT +1). Zvanična valuta zemlje je euro, koji je usvojen 2007. godine kako bi zamenio slovenski tolar.

Ljubljana

© DancingPhilosopher

Ljubljana je zelena prestonica zelene zemlje. Emona, Laibach ili Lubiana, sve su to nazivi za glavni grad Slovenije, Ljubljanu. Smeštena na reci Ljubljanici, ovaj grad je prava mala moderna metropola i veoma populanrna turistička destinacija. Ljubljana je jedan je od skrivenih dragulja Europe. Grad ima oko 292.000 stanovnika i prostire se na oko 160 kvadratnih kilometara. Bogata istorija grada, prelepa arhitektura, zelena okolina i ljubazni domaćini svake godine oduševljava sve više posetioca. Ljubljanske ulice ispunjene su kafićima, barovima i restoranima gde turisti mogu istražiti lokalnu kuhinju i upoznati lokalne stanovnike. Gotovo sve važnije znamenitosti u Ljubljani mogu se obići peške, i to u jednom danu. Ipak, grad se može obići na više načina i tako doživeti iz različitih perspektiva.

Navodi se da je Ljubljana bila naseljena još mnogo pre nego što su Rimljani u I veku izgradili urbanu naseobinu na levoj obali reke pod nazivom Emona. Rimski ostaci se nalaze unutar arheološkog parka koji je u XX veku uredio Jože Plečnik. Današnje ulice Slovenska cesta i Rimska ulica zadržale su pravac nekadašnjih gradskih osa cardo i decumanus na čijem se ukrštanju nalazio rimski forum. Danas deo rimskog trga zauzima Ferantov vrt, skupina od tri stambene zgrade koje je projektovao slovenački arhitekta Edvard Ravnikar krajem šezdesetih godina prošlog veka. Polukružni fasadni zid od opeke prati formu kružne rimske palate koja se nalazila na istom mestu, dok su javna dvorišta organizovana u tri nivoa kako bi rimski ostaci bili pregledni. Veći deo urbane matrice Starog grada formiran je u srednjem veku i sa utvrđenjem je bio povezan samo putevima koji su polazili sa Mestnog trga. Grad pamti dva velika zemljotresa. Posle zemljotresa 1511. godine, kuće u starom jezgru su pretrpele velike promene. Prostorna organizacija blokova i ulica je zadržana u srednjovekovnom maniru, dok su fasade dobile novo, pretežno barokno lice. Tokom više od pet vekova Ljubljana je bila važna rečna luka u okviru Habzburške monarhije. Izgradnja železnice prema Trstu i Beču, kao i nagla industrijalizacija, izmenile su karakter grada u potpunosti.  Drugi zemljotres koji je pogodio Ljubljanu 1895, označio je prekretnicu u razvoju arhitekture grada. Iako je pomoć stizala sa svih strana, tadašnji gradonačelnik grada Ivan Hribar je prednost dao slovenačkim arhitektima i planerima. Prvi put u svoj istoriji, Slovenija počinje da traga za nacionalnim stilom. Progresivna secesija ili Art Nuvo postaju izraz nacionalnog bunta sa političkim konotacijama – odraz su želje da se suprotstavi nemačkom istoricizmu i neostilovima. Hotel Union, Zgrada Centromerkur i Zmajski most – možda su najlepši primeri Art Nuvo stila u Ljubljani.

Legenda

Legenda kaže da je Ljubljanu osnovao čuveni mitološki grčki junak Jason (Džejson). Ukrao je zlatno runo – kožu zlatnog ovna – od kralja Kolhide kraj Crnog mora, Aitesa, u smelom pohodu. Potom je sa ostatkom Argonauta pobegao na brodu Argo, koji je dobio ime po svom graditelju i znači „brzi“, preko Crnog mora duž Dunava i Save, sve do Ljubljanice.

Bežeći od progonitelja, greškom su ušli u ušće reke Dunav umesto da krenu na jug prema Egejskom moru i svojoj rodnoj Grčkoj. Povratka nije bilo, pa su plovili dalje Dunavom i Savom, do izvora reke, koji se danas zove Ljubljanica, gde su morali da zastanu i prezime. Po njihovom dolasku digla se žestoka oluja koja je pretila da razbije brod o stene u Velikom Močilniku. Tada je Džejson, koji je bio heroj sa velikom tvrdom pesnicom, udario u okomiti zid i trag njegove pesnice se i dalje jasno vidi u steni iznad izvora Velike Ljubljanice. Ovde su demontirali brod Argo i izgradili naselje, koje su nazvali Emona. U proleće su brod Argo na ramenima preneli do obale Jadranskog mora, tamo ga ponovo sastavili i nastavili put kući, u Grčku.

Vrhnika je u prošlosti, posebno u rimsko doba bila važna saobraćajna raskrsnica, a o Vrhnici je već pisao rimski istoričar Plinije, u vezi sa antičkom pričom o Argonautima. Tamo se roba koja je stigla na kopno ukrcavala na brodove, koji su potom rekama Ljubljanicom i Savom plovili na istok.

Po predanju, kada su Argonauti stigli na mesto između današnje Vrhnike i Ljubljane, naišli su i na veliko jezero i močvare pored njega. Tamo je živelo strašno močvarno čudovište, koje je Džejson ubio nakon herojske borbe. Za ovo čudovište kažu da je “Ljubljanski zmaj“, koji i danas krasi ljubljanski gradski grb i mnoge ljubljanske znamenitosti (postalo simbol grada), a za Džejsona se kaže da je prvi stanovnik Ljubljane.

© Luka Esenko

Grad

Grada pored reke sa živopisnim mostovima i pijacom osmislio je čuveni arhitekta Jože Plečnik. Grad sa hiljadu događaja okružen je parkovima i zaštićenim prirodnim područjima.

Ljubljana – Važne informacije

  • Zvanična valuta je Euro.
  • Jezik je slovenački, ali naravno čućete i srpsko-hrvatski
  • Za prevoz po Ljubljani informišite se o kartici koja se zove Urbana. Više informacija o prevozu pronaći ćete ovde
  • Ovde svi voze bicikle, obzirom da je mali grad možda je to najbrži i najbolji način prevoza
  • Ukoliko želite da prođete jeftinije što se samih ulaznica tiče koristite karticu Ljubljana card.
  • Radno vreme prodavnica i restorana je celodnevno od 7,8 ujutru do 7,8 uveče. Nedeljom prodavnice ne rade
  • Cene obroka su oko 10-ak eura, večera za dvoje je 40€, domaće pivo 3€. Stan možete iznajmiti za 30-ak eura noć na oko 2,3 km od centra grada.
  • Više značajnih informacija možete pronaći na ovom sajtu

Istorija

Smatra se da istorija Ljubljane počinje pet hiljada godina unazad, smenjuje se po epohama od rimske vojničke, trgovačke Emone pa do doseljavanja Slovena. Znamenitost koja potiče iz XII veka je grad trvrđava koja je bila uništena u XVI veku i obnovljena u XIX veku sa novim vidikovcem. Do kraja Prvog svetskog rata bila je pod vlašću Habzburga. Ljubljana je takođe pretrpela i brojne turske napada, a prvi put Turci je napadaju 1415 godine.

Razvoj kulture počinje od XVI veka, kada je Ljubljana bila značajan centar reformacija. Prve knjige na slovenačkom jeziku su objavljene u XVI veku. U Ljubljani je tada otvorena latinska škola i prva štamparija. Slovenački jezik je u školama zakonski odobren 1813. godine kada se u Ljubljani završava vladavina Francuza, koji su vladali od 1797. godine. Nakon raspada Austrogarsko carstvo 1918. godine, Ljubljana postaje nezvanična prestonica Slovenije u kraljevihi SHS.
Ljubljanu su okupirale u aprilu 1941. godine snage fašističke Italije, a u februaru 1942. godine su je okružili sa 32 km duge bodljikave žice. Nacistička Nemačka je 1943. godine postala novi okupatar i Ljubljana je oslobođen u maju 1945. godine. Ordenom narodnog heroja Jugoslavije Ljubljana je odlikovana i proglašena za grad heroj za svu hrabrost koju su njeni stanovnici pokazali tokom Drugog svetskog rata. Ljubljana je postala glavni grad 1991. godine tada već samostalne Slovenije.

Zašto posetiti Ljubljanu?

Ljubljana je 2016. Proglašena za zelenu prestonicu Evropske unije.

Ako ste nekad poželjeli da posetite grad koji ima stari istorijski duh i moderni svetski šmek onda je Ljubljana pravi izbor za vaše putovanje. Jože Plečnik ostavio je prelepe mostove i zgrade u ovom gradu, učinio ga posebnim i šarmantinijim, dodao mu elemente urbanog dizajna, svetiljke i piramide koje krase grad danas.

Ljubljanu čine atraktivni muzeji, neverovatne znamenitosti, lepi trgovi, žive ulice prepune uličnih umetnika, restorani i kafići, a sve to ovom gradu daje jednu posebnu notu romantičnosti. Nije retko videti zaljubljene parove koji šetaju pored reke Ljubljanice tokom letnjih dana, a posebno tokom zimskih noći kako jedu pečene kestene.

Ljubljana – „Tak blizi, tak drugače!“ (Tako blizu, a tako drugačija!)

Spakujte kofere i krenite tamo gde bajka živi i nosi ime Ljubljana.

Zanimljivosti o Ljubljani i Sloveniji

  • Ljubljana je najmanja prestonica u Evropi
  • Zmaj je simbol grada
  • Reka Ljubljanica ima pored ovog još 6 imena: Trbuhovica, Obrh, Strežen, Rak, Pivka, Unica
  • Ljubljana ima jednu od najčistijih voda za piće u Evropi
  • Ljubljana se, kao i Grac, smatra gradom studenata
  • Slovenija je proglašena najčistijom zemljom na svetu
  • 56% površine Slovenije je zelena šuma
  • U Postojnskoj jami živi čuvena čovečija ribica
  • Slovenački grb Crni Panter je jedan od najstarijih evropskih grbova koji potiče iz 12. veka
  • Najveća skakaonica na svetu „Planica“ se nalazi u Sloveniji
  • Žametna črnina je najstariji vinograd na svetu, a nalazi se u Sloveniji (preko 400 godina)
  • Godine 1821. se u Ljubljani održao kongres Sveta Alijansa, koji je okupio tada najveće političare u Evropi
  • Frederik Pregl je slovenački nobelovac na polju hemije
  • Termoelektrana u Trbovlju ima najviši dimnjak u Evropi
  • Bračni par Andrej i Marija Štremfelj iz Slovenije su 1990. godine bili prvi bračni par koji je osvojio Mont Everest
  • Slovenija drži rekord kao zemlja koja ima najmanje ljudi koji su završili samo osnovnu školu

Znamenitosti

Šta videti u Ljubljani: Prošetajte centrom

Veoma perspektivan, vizionarski nadahnut arhitekta, Jože Plečnik je Ljubljani ostavio veliki broj arhitektonskih i urbanističkih ostvarenja. Posle studija u Beču kod arhitekte Ota Vagnera (Otto Wagner) i boravka u Pragu, vratio se u rodnu Ljubljanu i predano radio na razvijanju slovenačkog nacionalnog arhitektonskog stila. Jože Plečnik je svoju arhitekturu zasnovao na klasičnom stilu i antičkim vrednostima, dodajući joj regionalne i lokalne osobenosti. Na realizovanim delima u Ljubljani poput romantičnog Tromostovja i Šuštarskog mosta, čuvene Tržnice, sređivanje obale Ljubljanice ili urbanističkih planova Vegove i Zevsove ulice – uviđamo da je Plečnik, vođen vizionarskim ubeđenjima o večnim vrednostima u arhitekturi, ignorisao trenutne trendove. Na zgradi Nacionalne biblioteke i zgradi Triglav osiguranja, ovekovečena je Plečnikova originalnost i inovativnost u tumačenju istorijskog i regionalnog. Ukoliko se u Ljubljani zadesite za vreme Dana mrtvih, prisustvovaćete tradicionalnom odlasku na groblje Žale, jedno od najlepših Plečnikovih ostvarenja, gde ulazni portal simbolično odvaja svet mrtvih od sveta živih. Najpopularniji ljubljanski koncertni i festivalski prostor na otvorenom, zapravo je dvorište srednjovekovnog manastira, koje je Plečnikovim dizajnom, zasnovanim na renesansnim principima, pretvoreno u letnji teatar Križanke. Deo grada koji se često naziva Plečnikovom Ljubljanom, pun je arhitektonskih lepotica koje su na listi Svetske baštine UNESCO-a. Čuveni arhitekta Jože Plečnik rođen je 1872, a imao je izuzetan uticaj na arhitekturu, ne samo Ljubljane, već i Beča i Praga. Svoju karijeru započeo je u rodnoj Ljubljani kao šegrt u očevoj stolarskoj radionici, da bi kasnije, nakon godina i godina iskustva, svu svoju kreativnu energiju posvetio urbanističkom planiranju istorijskog jezgra Ljubljane, koju je pokušao da modeluje po uzoru na drevnu Atinu. Plečnikova Ljubljana danas predstavlja jedinstven primer urbanističkog planiranja i kao celina smatra se jednim od najvažnijih umetničkih dela 20. veka. Njegovo zaveštanje u Ljubljani često se poredi sa onim koje ima Antoni Gaudi u Barseloni. Šarmantne fasade i trgovi koji pripadaju Plečnikovom delu grada moraju da se nađu na listi „šta videti u Ljubljani“, jer ovo su neke od najpoznatijih znamenitosti. Da pomenemo samo neke od njih: Nacionalna univerzitetska biblioteka, čuveni mostovi i pristaništa reke Ljubljanice, Gradska pijaca, ljubljansko groblje, parkovi, skverovi itd.

Savet: Možda vam znači i podatak da možete besplatno da skinete Nexto aplikaciju, koja će vas provesti kroz Plečnikova dela širom grada. Dostupna je za Android i iOS.

Ljubljanski dvorac

© ljubljanskigrad.si

Jedna od ključnih znamenitosti u slovenačkoj prestonici je Ljubljanski dvorac. Kompleks se nalazi iznad gradskog centra, prvobitno je podignut kao srednjovekovna tvrđava i do njega možete ići i peške. Iako potiče iz 11. veka, njegova osnovna struktura je izgrađena u 15. veku kako bi poslužila Habsburškoj monarhiji za odbrana od Turaka. Vidikovac i bedemi dvorca nude neke od najlepših pogleda na grad, dok se u dvorcu nalazi muzejska izložba o slovenačkoj istoriji, muzej lutaka, kao i brojne istorijske sobe kao što su kapela Sv. Đorđa, kao i video prezentacija pod nazivom Virtualni dvorac. Ljubljanski dvorac, do kojeg se lako može doći uspinjačom, takođe pruža prostor za izložbe, kafić, noćni klub i dva restorana i služi kao mesto za kulturne događaje, porodičnu zabavu, projekcije filmova na otvorenom koje se održavaju pod nazivom Film pod zvezdama leti. Ljubljanski stari grad priča svoju srednjovjevokvnu priču o tvrđavi. U srednjem veku bio je sedište koruških knezova Spanheim. Prema nekim arheoliškim istraživanjima, smatra se da su ovde živeli ljudi iz 1.200 godine pre nove ere i da su tada postavljena prva naselja. Tokom turskih ratova u XV veku tvrđava je oštećena ali je nakon rata obnovljena. Dobila je dva nova ulaza, a tokom XVII I XVIII veka nadograđene su nove prostorije. Međutim, nakon XVII veka, vladari su se preselili u grad i trvrđava je počela da propada usled nedostatka finansija. U XIX. veku tvrđava služi kao državni zatvor za Kranjsku i Korušku. U XX. veku, trvđava je doživela brojne promene. Od 1. aprila 2011. godine upravljanje nad Ljubljanskim gradom preuzeo je novouspostavljeni Javni zavod Ljubljanski grad. Dvorac je mesto gdje možete da se približite suncu i vidite pogled kakav do sada niste sreli. U dvorcu se nalazi kafić Grajska kavarna gde možete uživati u sveže pripremljenim slanim jelima i slatkim poslasticama, u gostioni Gostilna na Gradu ili u gastronomskoj restauraciji Strelec, probaćete jela kojima će svaki gurman vrlo rado reći DA. U dvorcu imate muzej i salu za virtuelu posetu tvrđavi.

Cena ulaznica za Ljubljanski dvorac
Ponude za razgledanje tvrđave su različite, preporučujemo “vremepolov” koji košta 20 € po osobi, cena uključuje i vožnju žičarom. Deca (7-18 godina) i studentiplaćaju 14 € po osobi, dok porodična karta do 2 odrasle osobe i minimalno 1 dete (7–18 godina) iznosi 48 €. Na zabavan način saznajte sve od dvorcu, gradu, i upustite se u vremeplov kroz 6 etapa koje su obeležile dvorac sa vodičima. Radno vreme dvorca možete pogledati na linku.

Tromostovje

Prešernov trg i Tromostovje © Aljaz Sedovsek, Nea Culpa, Slovenia.info

Plečnikov pečat, koji odmah može da se dovede u vezu sa bečkom secesijom i „art nuvo-om“ u arhitekturi, vidi se vrlo jasno u njegovim delima. Čuveno Tromostovje sastoji se, kako mu i samo ime kaže, iz tri mosta. Starom kamenom mostu iz 1842. godine Plečnik je dodao još dva mosta 1931. godine,  još po jedan pešački sa obe strane, čime je omogućio elegantan ulaz u staro jezgro grada stvorivši tako šarmantu atrakciju Ljubljane. Na desnoj obali reke, most je ukrašen malom cvećarom, koja je povezana sa kolonadom Glavne pijace, na levoj obali reke. On spaja istorijski, srednjevekovni grad na jednoj obali i savremen grad na drugoj obali reke. Desno od Tromostovlja se nalazi sladoledžinica “Vigo”, mesto na kome možete pojesti, kažu, najbolji sladoled u Ljubljani, raznoraznih ukusa, mesto koje posećuju i meštani i turisti.

Mesarski most

Mesarski most © Kambic Miran

Jedan od najmlađih ljubljanskih mostova, Mesarski most udaljen je od Tromostovja samo stotinak metara niz reku. U toku njegove gradnje korišćeni su drvo, čelik, ali i staklo od kog je napravljen njegov podni deo. Specifičan je po dve stvari: okačenim ljubavnim katanacima na njegove obe ograde i nekoliko skulptura: Satira, Prometej, Adam i Eva, kao i manje skulpturice postavljene na ogradama mosta.
Zmajski most

Zmajski most © Soru Epotok / Shutterstock

Zmajski most je simbol Ljubljane. Zmajski most kako legenda kaže govori o borbi grčkih mitskih junaka i čudovišta iz jezera Ljubljanski zmaj. Simbol zmaja možete videti danas na grbu i zastavi grada, a sigurno je da ćete i kupiti neki suvenir u obliku zmaja. Prvi armirano – betonski most u Ljubljani je upravo Zmajski most i u periodu gradnje 1900. i 1907 god. predstavljao je najveći most u Evropi. Prije izgradnje Zmajskog mosta, na ovom mestu je bio drveni Mesarski most iz 1819.godine. U zemljotresu iz 1985. godine je oštećen, a na njegovo mjesto je došao današnji most. Ukrašen zelenim statuama zmajeva, most je veoma popularna turistička atrakcija u Ljubljani i često mjesto za fotografisanje. Same statue djeluju tako živo, možemo reći i pomalo jezivo, kao da su stvarne. Most je jedinstven po svom izgledu, atraktivan i privlači pažnju brojnih posjetilaca.  Projekat mosta izradio je prof. Josef Melan, poznati projektant armirano-betonskih mostova i teoretičar statistike velikih visećih mostova. Dalmatinski arhitekta Jurija Zaninovića čiji je učitelj bio bečki arhitekta Ota Vagnera, sa kojim je svoj stvaralački put započeo i Jože Plečnik dao je secesijski izgled mosta. Pažljivom posmatraču neće promaći brojke 1848 i 1888 koje krase most. Isprva nazvan Jubilarnim, ovaj most izgrađen je u čast četrdesetogodišnjice vladavine habzburškog cara Franca Jozefa I (setimo se da je sve do kraja Prvog svetskog rata Slovenija pripadala Austrougarskoj monarhiji). Car se ipak nije pojavio na otvaranju mosta izgrađenog u njegovu čast, ali je Jubilarni most, osim godina njegove vladavine, dobio secesionističko ruho i postao jedan od ranih primera secesije u Sloveniji. Neki prvobitni plan je bio da se na mostu nađu statue krilatih lavova. Vremenom došlo je do promijene te zamisli i Jurij je mostu dodao zmajeve od bakra. Zmajski most je odmah uz pijacu i na početku pešačke zone, sa pogledom na pijacu i tvrđavu.

Obućarev most

Obućarev most © expedia.com.hk

Sadašnji Obućarev most izgledao je malo drugačije pre nego što ga je Plečnik redizajnirao. Deo mosta bio je pokriven drvenim gredama i odvajao obućarske radnje. Tako je most i dobio ime. Danas je ovaj most vrlo simpatičan i u savršenom skladu sa nanizanim zgradama pastelnih boja.

Ljubljanica

Ljubljanica © Mihael Grmek

Kada kažemo Ljubljana, pomislimo na reku Ljubljanica opevanu u Prešernovoj pesmi Povodni mož. Ljubljanica je reka duga 41km i protiče kroz glavni grad Slovenije. Pritoka je Save i uliva se kod Zaloga. Izvor joj je kod Vrhnike i sela Verd i glavno vrelo je Močilnik.

Ljubljanica je pogodna za turističke brodove, ali ne i za neke veće. Preporučujemo da sednete u kafić ili restoran duž reke Ljubljanice i da uživate u njenoj prelepoj obali. Posebna čar je u proleće sa prvim toplim danima, kada ljudi željni sunca izađu da uživaju, pa sav taj žamor izmešan sa cvrkutom ptica deluje čak umirujuće. Možete se samo prošetati uz obe strane Ljubljanice, ili pak popiti pićence u nekom od kafića i gledati ili u reku ili u reku prolaznika. Svake subote bude i buvlja pijaca pri kraju šetališne zone (obrečni prostor Ljubljanice).

Tivoli park

Tivoli, Ljubljana © portalkombinat.me

Tivoli park je najveći park u Ljubljani. Nalazi se nedaleko od samog centra grada (udaljen je samo par minuta pešice od centra grada). Tivoli je danas prepoznat, ne samo kao gradski park, nego i zaštićeno područje. 1984. godine uredbom je oblast proglašena kao prirodni predeo od posebnog značaja. To je veliki ekosistemski kompleks koji obuhvata sami gradski park Tivoli i šumske oblasti Rožnika, brda Šiška i Koseze ukupne površine od 459 hektara. Na površini ovog parka osim sportske i rekreativne infrastrukture nalaze se i kulturni spomenici, ali zoološki vrt, ugostiteljski objekti itd.

Na njegovoj površini, sagrađen je i Tivoli dvorac (koji je izgrađen još u 17. veku, s tim da je renoviran u 19. veku i od tad poseduje svoj prepoznatljiv oblik), a ispred njega, na širokoj stazi izložene su fotografije sa motivima iz celog grada.

Nakon toga, ovde se nalazi i dvorac Cekin, koji je smešten na severnoj strani parka. Od 1951. godine u njemu se nalazi “Muzej savremene istorije Slovenije“. Nastao je 1720. godine po naredbi Leopolda Lamberga.

U Tivoli parku se isto tako nalazi kompleks sa sportskim halama, osnovanog 1965. godine. Veća dvorana je namenjana za hokej na ledu i ona poseduje kapacitet od 7000 mesta. Takođe u ovom kompleksu se nalazi i manja košarkaška dovarana sa kapacitetom od 4500 mesta na kojem je nastupala ekipa KK Union Olimpija do 2011. godine.

Tivoli park, pored svega nabrojanog poseduje još i ribnjak, staklenik, vrt za ružama i igrališe “Dečji raj”

Tokom proleća i leta, studenti se svakog sunčanog petka skupljaju i druže u njemu. Kada su vrućine velike, debela stabla drveća i njihove krošnje zaklanjaju ih od vrelih sunčevih zraka.

Deca se klackaju, ljuljaju i spuštaju niz tobogane, a stariji odmaraju na klupama rasutim svuda po parku.

Staza koja se uvija po zelenim parkovskim površinama i između visokog drveća zauzeta je šetačima i marljivim amaterskim ili profesionalnim sportistima.

Pot spominov in tovarištva

Pot spominov in tovarištva © geago.si

Pot spominov in tovarištva, ili u prevodu na naš jezik – Put uspomena i drugarstva, autentična je većinom peskovita rekreaciona staza duga više od trideset kilometara.

Zauzela je mesto bodljikave žice kojom su za vreme Drugog svetskog rata Italijani zatvorili grad. Danas je poznata i pod imenom Zeleni prsten Ljubljane. Široka je četiri metra i na zelenim površinama duž nje životari više od sedam hiljada stabala drveća.

Čitavom njenom dužinom označena je tablama koje opisuju njenu putanju. Staza čuva i mnoge spomenike i bunkere, kao i mnogobrojne spomen-kamene.

Gradska pijaca

Plečnikove tržnice © Tadej Bolta

Plečnikova ideja za „pokrivenu“ pijacu bila je da konstruiše zdanje od dva sprata sa pijačnim prostorijama, koje bi pratilo tok reke. Proteže se između Tromostovlja i Zmajskog mosta na desnoj obali Ljubljanice. Ljubljanska pijaca je mnogo više od mesta za trgovinu. Još od davnina, ova pijaca predstavlja tačku susreta lokalaca gde se oni druže i zajedno uživaju. Ima li boljeg osveženja od svežeg voća koje uzgajaju domaći poljoprivrednici? Osim dela gde se prodaje voće i povrće, kao i tradicionalni slovenački proizvodi, na pijaci postoji i poseban deo gde možete kupiti i uživati u lepoti i šarenilu cveća, a nalazi se kod Ljubljanske katedrale.

Prešernov trg

Trg je nazvan po slovenačkom narodnom pesniku Francetu Prešernu (1800-1849) © inyourpocket.com

Stanovnici Ljubljane vole da kažu da je njihov grad jedan od retkih koji u samom centru ima spomenik pesniku, a ne političaru ili vojskovođi. Centralno jezgro nudi upravo to – veliku statuu posvećenu Francu Prešernu, proslavljenom pesniku iz 19. veka. Ključna znamenitost trga je svakako roze fasada Franjevačke Crkve Blagovesti iz 17. veka. Ona je izgrađena i pre nego što je popločan sam trg. Ako biste odavde dalje pešaka, imajte na umu da je trg tako zamišljen da se tu susreću okolne ulice, pa možete izabrati kojim biste pravcem pošli. Paralelno sa ulicom uz Ljubljanicu a nasuprot Prešernovog trga je Mestni (Gradski) trg, sa Gradskom većnicom, u uličici koja je isto živopisna sa puno radnji i restorana. Tu npr. možete svratiti u Movia vinariju da probate neka od lokalnih dobrih vina, ili svratiti do radnje Piranskih solina i pazariti solni cvet ili se samo prošetati. Pošto se nalazi baš u centru, trg je savršeno mesto okupljanja. Predstavlja deo pešačkog jezgra i pun je šarmantne arhitekture. Bacite pogled okolo da ne propustite, na primer, zgradu iza Prešernovog spomenika. To je Glavna apoteka, sagrađena krajem 19. veka.

Franjevačka crkva

Franjevačka crkva © Jacob Riglin, Slovenia.info

Franjevačka crkva odnosno Crkva Marijinog vavedenja (sloven. Cerkev Marijinega oznanjenja) je zbog lokacije u centru grada (Prešernov trg) jedan od simbola Ljubljane i jedna od najposećenijih crkva.

Izgrađena je iumeđu 1646. i 1660. na lokaciji stare crkve a zvona su dodana kasnije. Crkva je izgrađena u stilu bazilike ranog baroka sa jednim brodom i dve kapele. Glavni barokni oltar je napravio vajar Frančesko Roba a freske su rad Mateja Sternena. Pored crkve stoji i franjevački samostan sa baštom. Samostan ima i vrednu biblioteku sa 70.000 knjiga.

Unutrašnjost crkve © expedia.com

Ljubljanska katedrala

Katedrala sv. Nikole© flickr/visbeek

Katedrala Svetog Nikole se nalazi u centru Ljubljane. Ova građevina je glavna katolička crkva, gde misu služi ljubljanski nadbiskup. Crkva je posvećena Svetom Nikolaju (Sveti Nikola) za kojeg se smatra da je zaštitnik moreplovaca i ribara. Katedrala se nalazi na mestu gde se nekada nalazila još starija crkva, koja je izgrađena 1262. godine, a koja je nažalost izgorela u požaru 1361. godine. Prvobitna crkva je po stilu bila romanska bazilika. Novo izgrađena crkva je sagrađena u gotskom stilu.

Godine 1461. je ustanovljena ljubljanska biskupija, pa od tada ova crkva nosi naziv Ljubljanska stolnica. Godine 1701. je ista ova crkva potpuno uništena, a kasnije je izgrađena nova (današnja), u stilu-barok. Za njenu izgled je zaslužan rimski arhitekta Andrea Poca.

Ova crkva je osveštena 8. maja 1707. godine. Kada je papa Jovan Pavle II dolazio u posetu Ljubljani, izgrađena su vrata sa kipovima šest ljubljaniskih biskupa. Glavna freska u katedrali predstavlja nesvakidašnju igru anđela, bronzana vrata, unutrašnjost ukrašena roze i bež mermerom, krase katedralu i vredna je posete.

Unutrašnjost © visitljubljana.com

Kongresni trg

Kongresni trg © dri.si

Kongresni trg je jedan od centralnih trgova u Ljubljani. Ovaj trg je sagrađen 1821. godine. Za vreme komunizma ovaj trg je zvao Trg revolucije, pa kasnije Trg oslobođenja. Stanovništvo je tada i dalje koristilo stari naziv, Trg Revolucije. Tokom istorije je imao simboličnu ulogu. 29. Oktobra 1918. godine, na trgu su se odigrale masovne demonstracije i tu je proglašena nezavisnost od austrougarske vlasti i uspostavljena je kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Godine 1945, predsednik Jugoslavije, Josip Broz Tito, tada je prvi put posjetio Sloveniju nakon II Svijetskog rata i upravo na ovom trgu održao govor.

Na istom trgu su 1988. godine, održane demonstracije koje su označile početak Slovenačkog proleća, pa je 1991. godine, na ovom trgu Slovenija proglasila nezavisnost.

Nekoliko važnih zgrada se nalazi ovde, kao što su: crkva Svete Trojice, zgrada kazina, zgrada Slovenske filharmonije, rektorat Slovenskog univeriteta. Tu se nalazi i statua austrijskog feldmaršala Jozefa Redetzkia. Trg je prelepo mesto za uživanje, šetnju, za kafu ili za ručak.

Park zvezda je deo Kongresnog tgra, a sa leve i desne strane trga su zgrade. Spomenik Sidro čini park bogatijim, podignut 1954.godine i zahvalnost se duguje slovenačkom kapetanu Branku Velkaverhu. Pre toga, oko godinu dana stajao je bronzani konjički spomenik jugoslovenskom kralju Aleksandru I Karađorđević, međutim italijani su ga uklonili nakon okupacije Ljubljane tokom Drugog svetskog rata.

Na južnom delu trga nalazilo se javno parkiralište ali je 2011. godine pretvoreno u pešački prostor. Parking je zamenjen garažom za parking od 720 mesta. Tokom obnove trga, vremenom su se uklonile neke od Plečnikovih izvornih palata, a tokom gradnje su neke stare zgrade u okruženju počele da dobijaju pukotine. Zvanično otvaranje rekonstruisanog trga se desilo 3. jula 2011. godine kada su izvedene Malerove simfonije, gde su bili orkestri iz Ljubljane i Zagreba i drugih horova kojima je dirigovao Valerij Gergijev.

Gradska većnica

Gradska većnica © Matej Kastelic Shutterstock

Magistrat je naziv stare gradske većnice. Nalazi se na mestu stare većnice koja se nalazila na istom mestu, a potiče iz XV veka. Godine 1719. je završena izgradnja sadašnje nove većnice, a projektovao je Carlo Martinuzzi.

Lokalni graditelj Gregori Maček je zaslužan za njenu izgradnju. Današnja gradska većnica je izgrađena u baroknom stilu, a ispod kojeg se nalazi gotski. Ispred većnice se nalazi čuvena fontana, remek delo Francesca Robbe.

Fontana tri reke, kako se često naziva napravljena je od belog mermera i izgleda veličanstveno. Ovde obavezno nastaju dobre fotografije. Tri kranjske reke su predstavljene na ovoj fontani Sava, Krka i Ljubljanica. Nastala u 1751. godini, rađena u rokoko stilu i nalazi se ispred Gradske većnice ili Magistrata. Inspiracija za nastanak fonate nađena je u Rimu. Frančesko je italijski vajar. Dok je pravio fontanu, zamalo je bankrotirao jer je ulagao skup material i samo pravljenje fontane je bio dug poces. Fonatana je imala male promene na sebi. Jože Plečnik joj je dodao stepenice nakon zemljotresa koji je bio 1895 godine.

Međutim , najveća obnovu Fontana je imala od 1979. do 2006. godine kada su originalnu fontanu preneli u Narodnu galeriju, a njenu repliku postavili na isto mesto, iste veličine i materijala.

Križanke

Križanke © Arhiv festivala Brina

Križanke je značajna arhitektonska znamenitost Ljubljane. U pitanju je letnje pozorište i nekadašnji manastir Nemačkih vitezova krsta, koji je sagradjen u 13. veku. Godine 1952, ovo mesto je transformisano u letnju pozornicu, pa je tako postalo jedno od značajnijih kulturnih mesta Ljubljane.

Ovo pozorište prima 1500 ljudi, domaćin je raznih vrta koncerata, i raznih događaja a koji se održavaju u okviru Ljubjanskog festivala. Arhitekta Plečnikov je obnovio ovo zdanje, a to je ujedno bilo i njegovo poslednje delo. Na trgu, pored Križanki se nalazi spomenik Napoleonovim ilirskim provincijama. Za obnovu ovog velelepnog zdanja, arhitekta je bio inspirisan renesansnom arhitekturom. U okviru ovog zdanja se nalazi i mala crkva Marije Pomoćnice, koju je izgradio, tadašnji vodeći venecijanski arhitekta, Domeniko Rosi (1715).

Trubarjeva ulica

Trubarjeva ulica © toposiguranje.rs

Pojedini tvrde da nema interesantnije i originalnije ulice u glavnom gradu Slovenije od Trubarjeve ceste. Uska, okružena niskim zgradama čije su fasade išarane grafitima, delom asfaltirana, delom popločana kamenom, jednom rečju – jedinstvena.

Ako ste gladni i nađete se u njoj – na pravom ste mestu. Ovde su adresirani restorani koji nude specijalitete američke, libanske, indijske, mediteranske i drugih kuhinja. Izbor je veliki, odluka je na vama.

Neboder (Nebotičnik)

Neboder © Dunja Wedam

Ljubitelji pogleda sa zgrada na grad će u Ljubljani pronaći građevinu idealnu za to, Nebotičnik/Neboder. Jedinstveni doživljaj grada iz ptičije perspektive. Ova visoka građevina od armiranog beotna prepoznatljiva je u Sloveniji po svojoj visini od 70,35 metara. Delo je slovenačkog arhitekte Vladimira Šubice. Smeštena u centru Ljubljane, a u vreme kada je otvorena 1993. godine bila je najviša zgrada u Jugoslaviji i deveta u Evropi. Sa svojih trineast spratova i danas je jedna od značajnihih znamenitosti u Ljubljani.

Zgrada ima skulpture Lojze Dolinara na bočnoj strani u visini šestog sprata, Borisa Kalina i Franca Goršea. Stil u kojem je dizajnirana je neoklasicistični i art-deko stil, a gornji spratovi su u pilastrima. U holu je Karstni mermer. Da bi se popeli na spratove možete da koristite lift, ali mi preporučujemo da koristite spiralne stepenice koje se nalaze na sredini zgrade. Stepenište se završava na 11 spratu. U zgradi su smešteni poslovni centri, prodavnice, privatni smeštaj a na poslednjim spratovima kafići, vidikovac i restoran.

Zbog njenog izgleda, neki stanovnci Ljubljane su je nazivali nakazom jer je rušila do tadašnji stil gradnje. Izgrađena je na mestu srednjovekovnog manastira.

Smatra se kulturnim nasleđem i u današnjem lepom ambijentu uvek poziva sve goste da uživaju u ispijanju kafe ili čaja ili u nekom od obroka sa divnim pogledom na gradska dešavanja. A ljubitelji večernjih izlazak će se oduševiti prijatnom muzikom na zadnjem spratu.

Hostel Celica

Hostel Celica © famoushostels.com

Hostel Celica ili bivši vojni zatvor u srcu Ljubljane, u delu Metelkova mesta, pretvoren je u mali hostel, koga su dizajnirali lokalni umetnici. Zatvor i kasarna su ispražnjeni tokom 1991. godine, kada je JNA napustila Sloveniju. Iako je u pitanju zatvor, ovo mesto je istorijski više od toga. Kasarna je izgradjena daleke 1882. godine, kao belgijska kasarna za austrougarsku vojsku. Unutar zatvorskih ćelija su živeli ljudi, krivi za mnoga nedela, a čije su priče decenijama živele i žive i danas među zidovima.

Na zidovima ćelija se nalazi mnogo neobičnih slika, predmeta, tu su i zatvorske klupe, sačuvane do današnjeg dana, tako da se unutrašnjost zatvora ni danas nije puno promenila. Danas je ovo zatvor (hostel) sa 5 zvezdica, mesto za koje se za smeštaj jednako odlučuju i mladi i stariji. A sa polja zatvor (hostel) je tako lepo naslikan, da izgleda kao pravo umetničko delo, što i jeste.

Narodna galerija

Narodna galerija © slovenia-holidays.com

Zgrada narodne galerije u Ljubljani fascinira svojom spoljašnošću. A kada je spoljašnost lepa, unutrašnjost bi trebala biti jos lepša i bogatija. Ovo je centralna galerija Slovenije i u njoj se nalazi kolekcija od srednjeg veka do XX veka. Ova galerija ima svoju stalnu postavku, a to su dela modernističkog slikara XX veka, Zorana Mušiča. Stalna zbirka je podeljena po istorijskim periodima, a sadrži čak 600 dela evropske i slovenačke umetnosti. Ovde se mogu videti dela srednjovekovne crkvene umetnosti, barokna umetnička dela Gregorija Lazarinija, bidermajerski portreti Jožefa Tominca, dela realista, dela slovenačkih umetnika, kao što je Ivana Kobilica i Ivan Grohar.

U narodnoj galeriji se nalazi originalna fontana tri kranjskih regija, urađena u stilu barok. Ovo je jedno od najvećih remek dela baroka u Ljubljani. U galeriji se nalazi veoma bogata biblioteka, kao i soba „Galina“ u kojoj se održavaju razni događaji. U blizini bibloteke se nalazi kutak za čitanje i za kafu. Jedan potpun doživljaj u ovom predivnom zdanju.

Galerija moderne umetnosti

Galerija moderne umetnosti © e-flux.com

Moderna galerija osnovana je 1948. godine u Ljubljani i važila je za centralnu insituciju moderne i savremene umetnosti. Od 26-og novembra 2011. godine ovu instituciju od nacionalnog značaja čine dva mesta. Moderna galerije MG i Muzej savremen umetnosti Metelkova MSUM koji su otvoreni u novim prostorijama, na nekadašnjem prostoru jugoslovenske narodne armije JNA.

Veoma lepog spoljašnjeg izgleda, Moderna galerija/Muzej moderne umetnosti i Muzej savremene umetnosti Metelkova ima skraćenicu MG + MSUM odnosno Moderna galerija + Muzej savremene umetnosti. Osnovali su Ljerka Menaše i Eva Gspan sa ciljem prikupljanja podataka o o izložbama u Sloveniji ali i da skupljaju informacije o slovenačkim umetnicima u svetu.

Muzej moderne umetnosti je koncipiran tako da stavlja akcenat na umetnost XX veka i savremna dela u cilju širenja modernih ideja. Njegov renovirani prostor nalazi se pored parka Tivoli. Spoljni izgled muzeja je neobičan, zapada za oko i privlači na obilazak. Stalne izložbe su kolekcije XX veka slovenačke umetnosti. Redovno se organizuju privremene izložbe i razni projekti. U prostotru Muzeja moderne umetnosti organizuju se radionice i konferencije u organizaciji Moderne galerije ili nekih drugih organizatora. Moderna galerija skladišti fotografije Muzeja savremene umetnosti, a u Muzeju savremene umetnosti je biblioteka sa veoma bogatom arhivom umetnosti.

Muzej saremene umetnosti otvoren je takođe u renoviranim zgradama bivše kasarne u Metelkovoj ulici gde su smešteni Etnografski muzej i Narodni muzej. Inače ova četvrt je poznata kao muzejska četvrt. U muzeju je predstavljena stalna izložba “Sadašnja prisutnost”, sa određenim delima iz kolekcije istočnoevropske umetnosti “Arteast 2000+” i “Muzej afekata” sa radovima iz zbirki muzeja iz Ljubljane, Barselone, Ajndhovena i Antverpena.

U prizemlju muzeja je smešten prostor namenjen projektu EVR e-flux video rental, a predstavlja arhivu video snimaka, prostor za projekcije i besplatno iznajmljivanje videa.

Gradski muzej

Gradski muzej © Andrej Peunik/MGML

Gradski muzej je zadužen za čuvanje i istraživanje istorisjkog nasleđa Slovenije. Nalazi se pored Križanki, u značajnoj istorijskoj palati Turjaška, na trgu Francuske revolucije. Prva muzejska zbirka otvorena je 1937. godine kada su radovi na preuređenju prostorija u Palati i počeli. Sadržala je rezidencijalne kulture buržoazije od kasnog srednjeg veka do prve polovine XIX veka. Nakon Drugog svetskog rata u palate su se našli biblioteka do 2000. godine, Gradski arhiv, Komisija za obrazovanje i kulturu Gradske narodne vlasti, garderoba Gradskog pozorišta Ljubljana itd.

Ovde se čuva kulturna baština Ljubljane stara hiljadu godina. Palata je krajem XX veka imala dodatne promene, pa je dobila dodatnih 1000 m2. Krajem 2008 godine grad Ljubljana je osnovao sjedinjene javnih ustanova, Gradski muzej i Gradksa galerija. Skraćeno ćete često videti MGML, odnosno Mestna galerija Mestni muzej. Muzejsko-galerijska ponuda sadrži pored istorijskog nasleđa, savremene likovne umetnosti, domaće i strane. MGML upravlja i Plečnikovom kućom kao i kulturnim centrom Tobačna 001, od 2010 godine.

Danas MGML sadrži 11 celina: Gradski muzej Ljubljana, Gradska galerija Ljubljana, Galerija Vžigalica, Galerija Jakopič, Bežigradske galerije 1 i 2, Plečnikova kuća, Arheološki park Emona, Kulturni centar Tobačna 001, Spomen-soba Ivana Cankara i Spomen-zbirka Župančiča. Cilj je da se bolje razume veza sa prošlošću i poveže sa savremenim pogledima na umetničke prakse. Kroz istoriju, umetnost pronalazi razumevanje između nekadašnjeg gradskog života i današnjeg.

Danas muzej sadrži kolekcije preko 200.000 predmeta. Najstariji drveni točak sa drvenom osovinom na svetu nalazi se u muzeju. Stalne izložbe su u vezi istorije Ljubljane, ali se često organizuju i privremene izložbe, kao i neka stručna predavanja, radionice, kursevi i razni drugi događaji.

Svakako, pre nego što krenete u istraživanje Ljubljane, obavezno posetiti MGML. Muzej ima kafić i radnju suvenira.

Etnografski muzej

Etnografski muzej © etno-muzej.si

Ukoliko želite da upoznate i razumete bolje kulturu Slovenije, Etnografski muzej pored Gradskog muzeja je neizostavan. U muzeju je prikazana duhovna, materijalna i socijalna kultura naroda iz Slovenije iz daleke prošlosti pa sve do danas. Susret nekadašnje i današnje kulture, veza između tradicionalne i moderne kulture sjedinjen je u Etnografskom muzeju. Ovde je prikazano materijalno i nematerijalno kulturno nasleđe, razne vrednosti, tehnika i nasleđa znanja.

Muzej je nastao 1923 godine odvajanjem od Narodnog muzeja, a 1941. je preimenovan u Etnografski muzej. Osim što predstavlja kulturu Slovenije, ujedno prikazuje i kulturu drugih naroda. U muzeju su postavljene stalne izložbe a organizuju se i izlozbe privremenog karaktera.

Slovenski etnografski muzej čine dve zgrade, izložbeni deo i administrativni. U podrumu muzeja čuvaju se zbirke. Deo ispred muzeja je takođe jako lep i prigodan za uživanje.

Muzej je preseljen 1997. u prvu renoviranu zgradu u Metalkovoj ulici, u zgradu bivše kasarne. Zgrada je površine od 1900 m2 gde je smeštena administrativna, dokumentaciona, informativna, komunikaciona istraživačka, audio vizuelna, izdavačka, konverzatorske i restauratorska celina. Tu je i čitaonica, prostor za predavanja i izložbeni deo. Tokom leta 2002 godine, započeta je obnova zgrade gde je smešten izložbeni deo a završena je 2004 godine kada je muzej i otvoren pod imenom “Vreme je došlo”.

Tehnički muzej Slovenije

Tehnički muzej Slovenije © autoslavia.com / Miloš Nikodijević

Tehnički muzej Slovenije je najveći od svih muzeja. Ovo zdanje se nalazi u predivnom prirodnom bajkovitom okruženju, 20 kilometara od Ljubljane. Muzej se nalazi u nekadašnjem kartuzijanskom manatiru. Sadrži stalne i povremene izložbe o poljoprivredi, šumarstvu, transportu, preradi drveta, tektilu, lovu i ribolovu, o elektrotehnici i štampariji. Ono što posetiocima privlači najveću pažnju su Titovi automobili, koji su najstariji sačuvani primerci u Sloveniji. Može se videti veoma bogata kolekcija bicikala i lokomotiva. Od 2014. godine, ljubitelji automobilizma mogu pogledati stalnu izložbu pod nazivom „Dragi naš auto“, a u pitanju je više od 100 godina automobilističke istorije Slovenije.

Ovde je moguće prisustvovati kursevima i raznim radionicama koje se održavaju subotom, kao i tematskim nedeljama ili radionicama za decu, projekcijama filmova i predavanjima i zaista se oseti tehnološki duh iz prošlosti. Mnoge zanimljive stvari se mogu videti i raditi u ovom muzeju. Jedna od njih je tehnološko dotignuće Nikole Tesle. Ljubazni kustosi muzeja pokazuju posetiocima kako se nekada pravio i pekao hleb, kako se tkalo i slično. Ovo mesto je prilagođeno svim dobima, od 3 do 103 godine. Ovde se organizuju Dani nauke i tehnike.

Osim posete muzeju, ovde je moguće uživati i odmoriti se u lepom prirodnom okruženju uz zvuke potoka koji tu žubori.

Železnički muzej

Železnički muzej Slovenije © zelezniskimuzej.si

Železnički muzej je nastao 60-tih godina prošlog veka. Danas je stasao u jedan mali, ali veoma kvalitetno obuhvatan muzej. Kada je postalo jasno da parna lokomotiva odlazi u zaborav, rodila se ideja o stvaranju slovenačke železnice. 1950. godine, Beograd je dobio željeznički muzej, ali ne i Ljubljana. Nakon toga se stvorila potreba da se i u glavnom gradu Slovenije otvori isti muzej, koji će čuvati železničko bogatstvo na jednom mestu. Bivša kotlarnica „Ljubljana Šiška“ je bila i ostala savršeno mesto za muzej. Prvo su lokomotive i vagoni dobili svoj parking pored nekadašnje kotlarnice. Na jednom mestu je velika i zanimljiva raznolikost.

Ovaj muzej je fokusiran na istoriju slovenačkih željeznica, materijalnu i nematerijalnu. U kolekciji se nalazi 60 istorijskih lokomotiva i više od 50 drugih vozila. Impresivno za videti. Izloženo je i par hiljada istorijskih željezničkih artefakata. U centralnoj zgradi je izložen deo kolekcije parnih lokomotiva, a pomoćnoj zgradi je moguće videti kolica koja su tada služila nadzornicima koloseka i radnicima na održavanju železnice, kao i razne vrste alata, uređaja poput telegrafa, teleprintera i radio stanice.

Zoološki vrt

Zoološki vrt © Tiia Monto

Od parka Tivoli možete nastaviti do nižih padina brda Rožnik do gradskog zoološkog vrta. Atrakcija je okružena brdskom šumom i livadama, a životinje imaju veliko, zdravo okruženje. Ima životinja iz celog sveta, a fokus je na očuvanju slovenačke prirode u ovom jedinstvenom okruženju gde se Alpi spajaju s panonskom nizijom i mediteranom.

Zoološki vrt u Ljubljani ima ukupno 119 vrsta, sa skoro 500 različitih životinja. Gepardi, morski lavovi, slon i par vrsta tigrova… Možete prosmatrati morske lavove i pelikane kako se hrane u različito doba dana i upoznati životinje.

Plečnikova kuća

Plečnikova kuća

S obizorom da smo više puta pominjali najpoznatijeg slovenskog arhitekta, bilo bi glupo da preskočimo ovu atrakciju. Plečnikov uticaj na Ljubljanu se može porediti sa Antonijem Gaudijem.

On je imao viziju da Ljubljanu pretvori u modernu verziju antičke Atine. Kompleks Plečnikove kuće nalazi se u Karunovoj ulici i sam izgled je gotovo netaknut od vremena od kada je preminuo 1957. godine.

Tu su dve kuće jedna uz drugu i bašta sa zbirkom lapidarija, te arhitektonski nameštaj, alat i skice i druga imovina je i dalje na identičnom mestu. Izložba se bavi o detaljima zgrada kojima je Plečnik doprinio Ljubljani i otkriva neke njegove ambicije koji se nikada nisu ostvarile.

Izvor: Sandra Drašković, glimpses-of-the-world.com, Bojana Pantić (kasadoo.com), casopiskus.rs, toposiguranje.rs, Foto: Pexels
Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, Twitter, Threads i Linkedin.
Vodič kroz Ljubljanu – šta posetiti
Copy link