Generativni organi
Generativni organi su cvast sa cvetovima i grozdovi sa bobicama i semenom.
- Generativni organi vinove loze
- Cvast vinove loze
- Cvet vinove loze
- Tipovi cvetova vinove loze
- Hermafroditni, muški i ženski cvet
- Divlja i gajena vinova loza
- Grozd vinove loze
- Oblik i veličina grozda
- Zbijenost grozda
- Bobica vinove loze
- Oblik i veličina bobice
- Građa bobice
- Mesnati deo bobice i šira
- Semenka vinove loze
- Veličina semenki
Generativni organi vinove loze
Generativni organi vinove loze imaju ključnu ulogu u razmnožavanju i stvaranju roda. U njih spadaju cvast sa cvetovima, kao i grozdovi sa bobicama i semenom.
Cvast vinove loze
Cvast predstavlja skup većeg broja cvetnih pupoljaka, odnosno cvetova.
Sastoji se od peteljke cvasti, središnje ose i bočnih ogranaka I, II i III reda. Na njima se nalaze cvetovi. Cvast se nalazi na ravnoj strani lastara, po položaju suprotno od lista.
Cvet vinove loze
Cvet je reproduktivni organ vinove loze. Sastoji se od peteljčice cveta, odnosno kratke drške, i cvetnog pupoljka.
Cvetna drška se pri vrhu proširuje u cvetnu ložu. Na njoj su raspoređeni ostali organi cveta:
pet čašičnih listića, pet kruničnih listića, pet prašnika i pet ili deset nektarnika.
U sredini cvetne lože nalazi se tučak. On je sastavljen od žiga, kratkog stubića i plodnika. Plodnik se deli na dve komorice. U njima se nalaze po dva semena pupoljka.
Tipovi cvetova vinove loze
Po svojim morfološkim i funkcionalnim osobinama, cvetovi vinove loze mogu se podeliti na normalne ili pravilne i nepravilne cvetove.
Od normalnih se izdvajaju tri tipa cveta:
- Morfološki i funkcionalno dvopolan – hermafroditan cvet.
- Morfološki dvopolan, funkcionalno ženski cvet.
- Morfološki i funkcionalno muški tip cveta.
Grupa nepravilnih cvetova može biti morfološki pravilna, ali sa određenim anatomskim nepravilnostima. One mogu uključivati defektne semene zametke ili različite morfološke anomalije.
Hermafroditni, muški i ženski cvet
Hermafroditni cvet ima razvijene i funkcionalne sve delove. Zbog toga je sposoban da oplodi cvetove iste sorte, kao i cvetove drugih sorti. Muški cvet ima polen normalne građe. On može da oplodi hermafroditne i ženske cvetove drugih sorti. Ženski cvet ima plodnik normalne građe. Zbog toga se mora gajiti zajedno sa drugim sortama koje imaju normalan dvopolan cvet. Takve sorte služe kao oprašivači.
Divlja i gajena vinova loza
Divlja šumska loza V. vinifera ssp. silvestris je dvodomna biljka. Pojedine biljke imaju muške, a pojedine ženske cvetove. Gajene sorte V. vinifera L. su jednodome biljke. Imaju dvopolne cvetove i veliku sposobnost samooplodnje. Mali broj sorti ima funkcionalno ženske cvetove. To su uglavnom starije sorte, kao što su Čauš beli, Madlen anževin, Bagrina, Blatina i Crveni drenak.
Grozd vinove loze
Grozd nastaje iz cvasti nakon oplođenja određenog broja plodnika. Iz njih se razvijaju bobice. Grozd se sastoji iz šepurine i bobica. Šepurinu, koja predstavlja skelet grozda, čine peteljka, središnja osa i bočni ogranci. Svojstva grozda, kao što su oblik, veličina i zbijenost, u velikoj meri su sortna svojstva. Na njih snažno utiču i faktori spoljašnje sredine.
Oblik i veličina grozda
Oblik grozda zavisi od dužine bočnih ogranaka prvog reda duž glavne osovine.
Postoji pet osnovnih oblika grozda:
- valjkast,
- kupast,
- valjkasto-kupast,
- krilast,
- razgranat.
Veličina grozdova može se izraziti na osnovu njihove mase ili dužine. Prema masi, grozdovi mogu biti veoma sitni, sitni, srednje krupni, krupni i veoma krupni. Prema dužini mogu biti veoma kratki, oko 10 cm, kratki, oko 15 cm, srednji, oko 20 cm, dugi, oko 25 cm, i veoma dugi, duži od 30 cm.
Zbijenost grozda
Zbijenost grozda neke sorte ocenjuje se na osnovu mogućnosti pomeranja bobica u grozdu. Kod veoma zbijenih i zbijenih grozdova bobice se ne mogu pomerati jedna u odnosu na drugu. Kod veoma zbijenih grozdova bobice su toliko pripijene da su zbog toga i deformisane. Kod srednje zbijenog grozda bobice se mogu blago razmicati. Ipak, grozd ne menja svoj oblik. Kod rastresitog i veoma rastresitog grozda bobice su manje ili više udaljene jedna od druge. Grozd se raširi kada se spusti na ravnu površinu. Za vinske sorte karakteristični su zbijeni grozdovi. Za stone sorte karakteristični su rastresiti grozdovi.
Bobica vinove loze
Bobica je plod vinove loze. Razvija se iz plodnika cveta nakon cvetanja, oprašivanja i oplodnje semenih pupoljaka u plodniku. Ako su cvetovi normalne građe, razvijaju se bobice sa semenom. Kod cvetova sa defektnim semeni zamecima bobice se razvijaju bez semena.
Oblik i veličina bobice
Oblik bobice zavisi od odnosa njene dužine i širine. Na osnovu toga bobica može biti spljoštena, okruglasta, ovalna, izdužena i veoma izdužena. Postoji i niz specifičnih oblika. Među njima su jajasta, srcasta, kruškasta, pljosnata i kriva bobica. Veličina bobice, kao i kod grozda, može se okarakterisati na osnovu mase i dužine. Po masi bobica može biti veoma sitna, sitna, srednje krupna, krupna i veoma krupna. Na osnovu dužine može biti veoma kratka, kratka, srednje duga, duga i veoma duga.
Građa bobice
Bobica se sastoji iz pokožice (epikarpa), mesnatog dela (mezokarpa i endokarpa) i semenki.
Pokožica je višeslojni zaštitni spoljni omotač. Sastoji se od kutikule, koja štiti bobicu od isušivanja, i pepeljka, voštanog sloja koji štiti pokožicu od prekomernog vlaženja.
Pepeljak je sedefasta prevlaka preko pokožice. Pokožica je bogata različitim organskim i neorganskim materijama. Poseban značaj za vinarstvo imaju bojene i aromatične materije.
Tokom vegetacije pokožica je zelene boje. U punoj zrelosti može biti zeleno-žuta, žuta, svetlije ili tamnije crvena, plava do crna.
Mesnati deo bobice i šira
Mesnati deo bobice bogat je šećerom i drugim organskim i mineralnim materijama. U masi bobice mesnati deo učestvuje sa 75–85%. Iz bobica se prilikom muljanja i presovanja grožđa izdvaja šira. Šira najviše sadrži šećere (15–25%) i organske kiseline (5–12 g/l). Tu su i amino-kiseline, bojene i aromatične materije, tanini, mineralne materije i druge komponente. Šira se koristi za spravljanje vina i sokova. Randman šire zavisi od sorte i uslova gajenja. Na njega utiču i zrelost i zdravstveno stanje grožđa, kao i način muljanja i presovanja. Zbog toga randman varira od 60 do 80%.
Semenka vinove loze
Semenka nastaje iz semenog zametka posle oplođenja. U bobici mogu biti do četiri semenke. Kod nekih sorti u bobicama nema semenki ili su one rudimentirane. Takve sorte nazivaju se besemene. Oblik semenke je različit. Kod većine sorti V. vinifera semenke su ovalno-kruškaste. Seme se, osim po obliku, može razlikovati i po masi, dužini i boji. Boja zrelih semenki je svetlije do tamnije smeđa.
Veličina semenki
Prema veličini, semenke mogu biti veoma kratke, kratke, srednje duge, duge i veoma duge.
Primeri su:
- Veoma kratke: Kadarka
- Kratke: Grenaš crni
- Srednje duge: Burgundac crni
- Duge: Ribijer
- Veoma duge: V. rotundifolia
Izvor: womenandwineserbia.com
Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na palilula.info.
Dodaj Palilula.info u omiljene izvore na Google-u
Odaberi Palilula.info kao omiljeni izvor i Google će ti češće prikazivati naše vesti i servisne informacije u rezultatima pretrage.






