Pregled finansijskih pokazatelja: Da li nam preti izbijanje dužničke krize?

Palilula.info 13. januar 2025.

Međunarodna investiciona pozicija (MIP) Srbije, koja predstavlja razliku između strane finansijske aktive i pasive, ključna je za razumevanje stanja spoljnog duga i imovine zemlje.

Ova pozicija pokazuje koliko Srbija dugujе inostranstvu u odnosu na to koliko ima imovine u stranom vlasništvu. U analizi za prvi deo 2024. godine, Duško Bumbić navodi značajne promene u MIP-u, koji se tokom ovog perioda povećao, ali uz određene pomake u strukturi aktivne i pasivne strane.

Povećanje negativnog MIP-a

Na kraju trećeg kvartala 2024. godine, Srbija je zabeležila neto negativnu MIP poziciju od 51,2 milijarde evra, što predstavlja povećanje od 1,1 milijardu evra u odnosu na kraj 2023. godine. Ovo znači da su strane obaveze zemlje (strana finansijska pasiva) bile veće od strane imovine (strana finansijska aktiva). Iako je negativna MIP pozicija porasla, udeo ove pozicije u bruto domaćem proizvodu (BDP) smanjen je sa 66,6% na 63,6% tokom istog perioda. Ovo ukazuje na to da je, uprkos povećanju duga, udeo MIP-a u BDP-u opao, što može biti znak stabilizacije u odnosu na ekonomski rast.

Strana finansijska aktiva

Strana finansijska aktiva Srbije, koja obuhvata sve vrste inostranih ulaganja i devizne rezerve, povećala se za 5,5 milijardi evra u odnosu na 2023. godinu, dosegnuvši 50,2 milijarde evra. Najveći doprinos ovom povećanju došao je od deviznih rezervi, koje su porasle za 3,4 milijarde evra, dostigavši 28,3 milijarde evra. Udeo deviznih rezervi u ukupnoj strani aktivi sada iznosi 56,3%, što ukazuje na to da su devizne rezerve postale dominantni element u ukupnom bogatstvu Srbije.

Strana finansijska pasiva

S druge strane, strana finansijska pasiva, koja predstavlja dugove i obaveze prema inostranstvu, porasla je za 6,6 milijardi evra, dostigavši 101,4 milijarde evra. Najveći deo ovog povećanja dolazi od stranih direktnih investicija (SDI), koje su porasle za 3,7 milijardi evra, na ukupno 58,6 milijardi evra. Ovaj rast ukazuje na to da su strane kompanije nastavile da investiraju u Srbiju, što je pozitivno za ekonomiju, jer direktne investicije mogu doprineti rastu zaposlenosti i tehnološkom napretku. Međutim, treba naglasiti da su ove investicije često dugoročne i da predstavljaju obaveze koje treba vraćati u budućnosti.

Državno zaduženje

Država Srbije takođe je povećala zaduženje po osnovu emisije dugoročnih hartija od vrednosti (HoV). Na kraju trećeg kvartala 2024. godine, obaveze po ovom osnovu iznosile su 10,5% ukupne pasive, što je porast u odnosu na 10,3% na kraju prethodne godine. Ovo povećanje dugovanja može biti zabrinjavajuće, jer ukazuje na to da država sve više zavisi od stranih kredita za finansiranje svojih potreba.

Analiza

Kao što pokazuje analiza, Srbija se suočava s povećanjem spoljnog duga, što je očekivano u kontekstu rasta investicija i globalnih ekonomskih promena. Međutim, iako je negativna međunarodna investiciona pozicija porasla, smanjenje njenog učešća u BDP-u i rast deviznih rezervi mogu biti znakovi da je ekonomija zemlje u procesu stabilizacije.

Povećanje stranih direktnih investicija i rast deviznih rezervi svakako su pozitivni pokazatelji, dok rast zaduženja države, posebno kroz dugoročne obveznice, može predstavljati potencijalnu opasnost u budućnosti.

S obzirom na ove promene, važno je da Srbija nastavi da balansira između privlačenja stranih investicija i održavanja održivog nivoa zaduženja, kako bi se izbegli negativni ekonomski efekti dugoročnog povećanja spoljnog duga. Razumevanje ove dinamike ključno je za donošenje politika koje će obezbediti stabilan ekonomski rast i smanjenje rizika od finansijskih kriza u budućnosti.

Izvor: biznis.rs, Foto: Freepik

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook | Instagram | Twitter | Threads | Linkedin Za pitanja ili predloge o saradnji možete nas kontaktirati na navedenu mail adresu: marketing@palilula.info
Copy link