Intervju: Zoran Šljivić – IT stručnjak

Danas, kada tehnologija oblikuje naš svakodnevni život, retko razmišljamo o ljudima iza aplikacija koje koristimo. Zoran Šljivić je jedan od tih ljudi, iskusan IT stručnjak s više od decenije rada.

Redakcija Palilula.info imala je priliku da lično upozna Zorana, i već pri prvom susretu ostavio je snažan, pozitivan utisak. Deluje kao ostvarena osoba na svim poljima: profesionalno, intelektualno, ali i ljudski. Njegova energija i posvećenost odaju čoveka koji nesebično deli iskustvo i živi punim plućima.

Sa pozicije IT Expert (ex. Lead Software Developer-a) u firmi 4IT Solutions, Zoran razvija napredne bankarske sisteme zasnovane na Oracle tehnologiji, bezbedne, brze i pouzdane.

Za Palilula.info otkriva kako izgleda rad na složenim aplikacijama, zašto je bitan lični brend i kako ostaje stabilan u stresnoj IT industriji.

Intervju

1. Zorane, kako biste se predstavili čitaocima koji možda nisu upoznati sa vašim radom?

Odgovor: Zovem se Zoran Šljivić i u IT-u sam više od 14 godina. Moja specijalnost su bankarski sustavi i integracije, ali ono što me zapravo pokreće jest rješavanje složenih izazova i pomaganje ljudima u timovima da rastu zajedno s projektima. Radio sam na velikim transformacijama u regiji, od monolitnih struktura u relacijske modele baza, od PSD2 regulative do digitalnih platformi, i uvijek me veseli kada tehnologija, tiho i gotovo neprimjetno ljudima olakša svakodnevicu. Veliki sam entuzijast zdravog načina života, pa se trudim preslikati mindest iz sportskih dvorana u IT timove.

2. Vaša specijalnost su Oracle tehnologije i razvoj bankarskih sistema. Kako izgleda jedan vaš tipičan radni dan?

Odgovor: Dan počinjem sat ranije uz sunce, hladan tuš i doručak, to su moji jutarnji rituali za dobar start. Zatim pregled kalendara da vidim ako se pojavio nekakav novi poziv za sastanak i pregled mailova koji su došli nakon završetka prethodnog dana. Iza toga je obično u 09:00 daily sastanak s timom gdje prođemo u 15 min tko ima kakve probleme i treba li mu kakva pomoć oko taskova koji se rade. Zatim krećem na izvršavanje svojih zadataka i obaveza koji su definirani u sprintu koji radimo. Često se pojave i nenajavljeni sastanci zbog hitnih situacija ili izazova unutar tima. Uglavnom mi radni dan počne između 07:30-08:00 i traje do 15:30-16:00, osim ako se ne dogodi nekakva izvanredna situacija na produkciji koja zahtjeva moju ekspertizu.

3. Koji projekat biste izdvojili kao najizazovniji i zašto?

Odgovor: Najizazovniji projekt do sad je svakako bio refactoring cjelokupnog core sustava jedne od većih banaka u regiji kod koje sam radio u tom trenutku. Bio sam jedan od leadova u timu koji je bio dediciran da izvrši taj zadatak u najkraćem mogućem roku. Trebalo nam je 2,5 godine (core tim od 25 ljudi plus 60-ak dodatnih developera). Bio je izazovan jer smo menjali srž bankarskog sistema, prelazili smo na relacijski model i Oracle 21c bazu. Morali smo sačuvati integritet podataka, prilagoditi aplikacije, testirati sve u više faza i migrirati bez prekida rada banke. Svaka pogreška mogla je značiti prekid rada ključnih servisa za klijente. Ali jednako zahtjevno bilo je i ljudsko upravljanje projektom. Radilo se u suradnji s više timova i vendora, a rokovi i regulatorni zahtjevi nisu ostavljali puno prostora za grešku. U takvim uvjetima najviše do izražaja dolazi timski rad, jasna komunikacija i precizna koordinacija. Upravo zbog te kombinacije,visokog tehničkog rizika i velikog pritiska, taj projekt pamtim kao jedan od najizazovnijih, ali i najvrjednijih za moje iskustvo.

4. Kako održavate visok nivo sigurnosti u razvoju aplikacija, posebno kada se radi o bankarskim servisima?

Odgovor: Sigurnost u razvoju bankarskih aplikacija nije nešto što se dodaje na kraju, nego je sastavni dio svakog koraka u razvoju. To znači da već u fazi dizajna vodimo računa o sigurnosnim zahtjevima, koristimo enkripciju i sigurne protokole u komunikaciji, a kod pisanju koda primjenjujemo principe sigurnog programiranja i redovite code reviewe.

Radimo automatizovane i ručne testove, analiziramo kod i sprovodimo stroge mere autorizacije i autentikacije. Na razini baze i API-ja uvedena je granularna kontrola pristupa i praćenje logova u realnom vremenu, tako da se potencijalni incident može brzo detektirati i izolirati.
Na kraju, sigurnost nije samo tehnologija, već i ljudi, zato puno pažnje posvećujemo edukaciji timova, svijesti o prijetnjama i disciplini u svakodnevnom radu. Upravo kombinacija procesa, tehnologije i kulture sigurnosti omogućuje nam da održavamo visoku razinu zaštite.

5. Učestvovali ste kao govornik na Unlock Rab 2024 konferenciji. O čemu ste govorili i kakvi su utisci?

Odgovor: 2024. sam zajedno s tadašnjom kolegicom Kristinom Dženopoljac održao predavanje na temu “Umjetnost vođenja developerskih timova” i što to čini razliku zašto je jedan tim ima visoke performanse, a drugi s istim praktički predispozicijama nema. Ove godine sam držao predavanje na istoj konferenciji na temu “Od pripravnika do Lead Software developera/konzultanta”  gdje sam pričao što mi je omogućilo da napredujem do te razine. Također sam sudjelovao i na panelu na kojem se pričalo o mentalnom zdravlju u IT industriji.

6. Kako gledate na poziciju IT industrije u Srbiji? Imamo li potencijal da budemo tehnološki centar u regionu?

Odgovor: S obzirom da sam radio za jednog većeg klijenta u Srbiji duži niz godina, imam poprilično dobar uvid u IT scenu u Srbiji. U Srbiji postoji veliko znanje i jaka želja za napredovanjem. Uglavnom je većina bazirana na Novi Sad i Beograd, ali ono što me veseli je vidjeti da se i drugi gradovi polako počinju razvijati po tom pitanju, a tu bih izdvojio Kragujevac i Niš. Svakao Srbija ima potencijal da bude tehnološki centar u regiji, sve ovisi samo kao i kod svih zemalja u regiji, koliko će država prepoznati taj potencijal i omogućiti IT zajednici da se širi više i tim pruži bolje olakšice i uvjete zaposlenima u IT industriji.

7. Šta biste savetovali mladima koji žele da uđu u IT svet, posebno onima sa Palilule?

Odgovor: Moj savjet mladima koji ulaze u IT svijet je da nemaju straha samo i da budu spremni na učenje i prilagodbe. Stvari će se stalno mijenjati, to je jedina konstanta u IT svijetu. Ono štoi je jako bito je ne izgubiti sebe u tom cijelom procesu. Razvijajte sebe jednako kao što radite na usavršavanju vještina u određenom programskom jeziku. Komunikacija je ključna, ako ste introvert, nađite mentora koji će vas naučiti da se snađete u takvim situacijama. Zapravo, to bi bio generalni savjet, pronađite si mentora. Čak i mentori imaju svog mentora.

Foto: Privatna arhiva

8. Poznati ste kao neko ko ne samo da gradi karijeru, već i lični brend. Kako ste došli do toga da vaše ime postane sinonim za kvalitet i profesionalizam u IT sektoru?

Odgovor: Dan po dan. Slušajući iskusnije, upijajući znanje. Ne samo riješiti zadatak, nego mi je bila poanta razumjeti širu sliku, zašto nešto mora baš na taj način. Iz toga dolazi i građenje odnosa s ljudima s kojima radiš. Uvijek sam vjerovao da kvalitetan posao sam po sebi stvara reputaciju, a profesionalizam je u dosljednosti i načinu na koji se ponašaš prema kolegama i klijentima. S vremenom sam shvatio i da je važno dijeliti znanje, kroz mentorstvo, predavanja na konferencijama i objave na LinkedInu. To je prirodno izgradilo i moj osobni brend: ljudi su počeli povezivati moje ime s kvalitetom rada, ali i s otvorenošću da pomognem drugima da rastu. Mislim da je upravo ta kombinacija, stručnost i spremnost da podijeliš iskustvo, ono što dugoročno gradi reputaciju u IT sektoru. Bio sam mentor u svakoj firmi u kojoj sam radio do sada, pa sam prošlu sezonu i po prvi put sudjelovao u međunarodnom programu “Mentor the Young -Serbia” gdje sam bio mentor jednoj mladoj nadi koja trenutno završava fakultet.

9. Mnogi vas smatraju odličnim motivatorom. Kako postižete da ljudi oko vas daju svoj maksimum, a da se pritom ne “izgore”?

Odgovor: Vjerujem da ljudi najbolje rade kada osjećaju da su viđeni i cijenjeni. Moj pristup motivaciji nije kroz pritisak, nego kroz povjerenje i jasnu komunikaciju. Uvijek nastojim da svaki član tima zna zašto nešto radimo i kako njegov doprinos utječe na širu sliku. Kada ljudi razumiju smisao svog rada, sami pronalaze unutarnju motivaciju.

Pritom jako pazim na ravnotežu. Naučio sam kroz sport i vlastito iskustvo u IT industriji koliko je lako izgorjeti ako stalno daješ maksimum bez pauze. Timove podstičem da rade pametno, odmaraju, slave male uspehe i nauče reći „ne“ kad treba. Prava motivacija ne dolazi iz stalnog forsiranja, nego iz stvaranja okruženja u kojem ljudi žele i mogu davati najbolje od sebe.

10. Koliko je važno brinuti o mentalnom i fizičkom zdravlju kada se radi u visoko stresnoj IT industriji? Imate li rutine koje vam pomažu da ostanete stabilni i motivisani?

Odgovor: Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je ovo važno. Postoji izreka, “u zdravom tijelu, zdrav duh” i to je potpuno točno. Kada ste u dobroj formi, to vam pomaže da ste i mentalno čvršći i stabilniji, pa onda povremeni periodi stresa na poslu ne utječu toliko teško na čovjeka. Odnosno, puno brže se oporavite od toga. Rutine su mi jednostavne i nepromenjene još od detinjstva. Redovito treniram, sada je to 3x tjedno u teretani po programu koji se prati bez odstupanja. Trudim se redovito spavati, iako je to najveći izazov u današnje vrijeme. Uhvatiti obavezno sunce bar pola sata u danu, tako da se doslovno izađem sunčati u kratkim hlačama kad god je to moguće. Ako nije, onda bar da se prošetam po suncu pola sata do sat vremena. Jutro počinjem suncem, hladnim tušem i doručkom, a trening ostavljam za posle posla. I trudim se biti što češće u prirodi. U dane kad nisam u teretani, trudim se biti u nekakvom parku ili šumi.

11. Vidite li povezanost između lične discipline van posla i uspeha u karijeri?

Odgovor: Apsolutno da. Imam više energije samim tim što se trudim voditi zdraviji život i to mi omogućuje da sam efikasniji i učinkovitiji na poslu tokom radnog dana. Nemojte me krivo shvatiti, treba uživati u životu, ali biti umjeren u svemu.

12. Da li imate neku poruku za ljude koji misle da je kasno da započnu karijeru u IT-ju ili da promene svoj život?

Odgovor: Nikad nije kasno za promijeniti profesiju i zanimanje. Sve se može naučiti kad za to postoji interes. Ray Krock je tek s 52. godine ušao u McDonalds i pogledajte što je od njega napravio. Takvih primjera ima hrpa.

13. Kako provodite slobodno vreme, da li uspevate da se “isključite” od tehnologije?

Odgovor: Vežbam redovno, provodim vreme u prirodi s dragim ljudima i čitam knjige nevezane za posao.

Zaključak

Njegova priča može biti vetar u leđa svima koji se dvoume da li da uđu u svet programiranja, tehnologije ili samorazvoja. Jer, kako i sam kaže, uspeh se ne gradi preko noći, ali se svakako može izgraditi i iz komšiluka.