
Igranje sa prijateljima je dobro za zdravlje
Često ponavljam koliko gejming može biti divan prostor za povezivanje sa porodicom i prijateljima i koliko je važno da negujemo igranje sa prijateljima, uživo i licem u lice.
Uostalom, jedan od mojih najlepših rituala je Just Dance sa mojom ćerkom. To su trenuci koji ne donose samo smeh, adrenalin i energiju, već i priliku da budemo bliže, razgovaramo, gradimo poverenje i uspomene koje ostaju zauvek.
Dugo sam govorila da gejming može da bude most, a ne zid. I sada napokon imam i naučno potvrđenu činjenicu koja ide u prilog svemu što godinama tvrdim. Novo Gallup istraživanje pokazuje da igranje video igara sa porodicom i prijateljima poboljšava blagostanje i kvalitet života, dok izolovano igranje donosi suprotne efekte.

Foto: gallup.com
Gejming u Americi
Skoro polovina odraslih Amerikanaca (48%) igra video igre u nekom obliku. Učestalije igranje, međutim, često je povezano sa nižom procenom sopstvenog životnog kvaliteta. Samo 45% onih koji igraju svakodnevno svrstava se u kategoriju „naprednih“, dok je među povremenim igračima taj procenat 55%. Nacionalni prosek je 51%.
Igranje uživo donosi veće blagostanje
Osobe koje igraju video igre uživo sa prijateljima ili porodicom bolje ocenjuju svoj život nego oni koji igraju sami ili sa nepoznatima onlajn. Čak 51% igrača koji igraju uživo spada u grupu „zadovoljnih životom“. Među onima koji igraju sami ili onlajn, taj procenat je niži.
Ovi podaci dolaze iz Gallup National Health and Well-Being Index istraživanja, sprovedenog na više od 5.000 odraslih Amerikanaca.

Foto: gallup.com
Društveno okruženje menja sve
Velika većina igrača (83%) najčešće igra sama. Manje od trećine odraslih igra uživo sa porodicom ili prijateljima, iako je upravo taj način igranja najviše povezan sa blagostanjem. Igranje uživo ostaje korisno bez obzira na to koliko često neko igra.
Oženjeni ljudi i oni sa decom češće igraju uživo, ali podaci pokazuju da igranje u društvu doprinosi boljem blagostanju nezavisno od bračnog statusa.
Ko najviše igra?
Mladi muškarci prednjače po učestalosti igranja. Međutim, oni već imaju niži nivo blagostanja u odnosu na druge grupe. Često igranje je kod njih povezano sa još nižim rezultatima, naročito kada igraju sami ili onlajn sa nepoznatima.
Još niže rezultate imaju žene od 18 do 29 godina, kao i žene od 30 do 49 godina koje često igraju. Ipak, igranje uživo i kod njih ublažava negativne efekte učestalog igranja.

Foto: gallup.com
Šta dalje?
Gejming sve više postaje jedan od glavnih oblika zabave, pa je razumevanje njegovog uticaja na život ljudi važnije nego ikad. Gallupovi podaci ukazuju da često igranje može biti povezano sa nižom procenom kvaliteta života, ali i da društveni kontekst to može preokrenuti.
Istraživanje Dartmouth univerziteta takođe ističe razliku između subjektivnog doživljaja igrača i realnih životnih ishoda. Prethodne studije često mere samo to kako se ljudi osećaju dok igraju, dok Gallup odvojeno meri igranje i blagostanje, što daje jasniju sliku.
I za kraj…
Gejming je kompleksan i snažno utiče na naše živote. Efekti zavise od godina, navika i društvenog okruženja. Brojke jasno pokazuju da gejming može biti zdrav i dobar, ali pod jednim uslovom. Da znamo šta, kada, kako i, najvažnije, sa kim igramo.
Foto: Canva Pro













