
Miocenski sprud Tašmajdan proglašen spomenikom prirode
Miocenski sprud Tašmajdan proglašen je spomenikom prirode, čuvajući retke geološke formacije i kulturno-istorijsko nasleđe u centru Beograda.
U cilju očuvanja lokaliteta, nedavno je doneta odluka o proglašenju Miocenskog spruda “Tašmajdan” spomenikom prirode.

Foto: Katarina Mihajlović
Prirodna i kulturno-istorijska vrednost
Beograd se urbanizuje, ali centar grada čuva lokalitet sa prirodnom i istorijskom vrednošću. Sprud se pojavljuje samo na Tašmajdanu i Kalemegdanskom rtu i predstavlja geološku retkost.
Otkrivanje i značaj spruda
Sprudni krečnjak otkriven je eksploatacijom kamena i pripada glavnim tipovima badenskih naslaga u Panonskom basenu. Povezan je sa podzemnim prolazima i skloništima iz Drugog svetskog rata.
Prirodne karakteristike i biodiverzitet
Područje Tašmajdana pripada Beogradskom rtu i sadrži fosile puževa, školjki i morskih ježeva. Park ima lišćare, četinare i travnjake, redovno uređene i dobro posećene.

Foto: Katarina Mihajlović
Istorijski kontekst kamenoloma
Kamenolom potiče iz turskog perioda 16. veka i prestao je sa radom krajem 19. veka. Otvoreni profil je primer sprudnih krečnjaka i jedinstven zbog povezivanja sa skloništima i prolazima.
Značaj Kalemegdanskog rta
Vlada Srbije proglasila je prošle godine Kalemegdanski rt spomenikom prirode radi zaštite geološkog nasleđa. Rt se nalazi ispod “Pobednika” između Gornjeg i Donjeg grada Beogradske tvrđave. Predstavlja prirodnu retkost i ostatak mediteranskog stadijuma Panonskog mora.
Zaštita sedimenata i fosila
Sprud je zaštićen zbog miocenskih sedimenata i badenskog kata, jedinstvenih na malom prostoru. U krečnjacima su pronađeni fosilni ostaci karakteristični za badenski kat.
Razlike između Tašmajdanskog i Kalemegdanskog spruda
Kalemegdanski lajtovac je slojevit i pločast, dok je tašmajdanski krečnjak masivan i monolitni. Sprud se pruža kroz centar Beograda od Tašmajdana do ušća Save u Dunav.
I za kraj…
Miocenski sprud Tašmajdan predstavlja retko geološko nasleđe, spaja prirodnu vrednost i kulturnu istoriju Beograda.
Izvor: 24sedam.rs
| Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook | Instagram | Twitter | Threads | Linkedin Za pitanja ili predloge o saradnji možete nas kontaktirati na navedenu mail adresu: marketing [@] palilula.info |













