

Višnjica: Istorija utemeljena na rimskim i vizantijskim temeljima
Na samo devet kilometara od centra Beograda, smestilo se naselje Višnjica, danas prigradska zona, ali sa bogatom istorijom koja seže sve do vremena rimskih i vizantijskih vladavina. Malo je poznato da je upravo ovde, još u VI veku, car Justinijan izgradio strateško utvrđenje Castrum Ad Octavum, na uzvišenju iznad Dunava, danas poznatom kao Gradina.
U to vreme, Justinijan je nastojao da ojača granice svog carstva, posebno suočen sa napadima Avara i Slovena. Zadatak je bio da se održi kontrola nad važnim prometnim putem između Singidunuma (današnji Beograd) i Viminacijuma, na koji su Rimljani gledali kao na ključnu tačku u odbrani od varvarskih plemena. Utvrđenje Castrum Ad Octavum, sa svojim masivnim bedemima i kružnom kulom, bilo je dobro pozicionirano a podignuto je na uzvišenju iznad Dunava, danas poznatom pod imenom Gradina, sa pogledom na ravnicu Panonske nizije.
Obnovljena tvrđava obložena je belim tesanim kamenom, zbog čega su mu slovenska plemena dala naziv Beograd.
Iz tih vremena potiču prvi pisani tragovi o ovom utvrđenju, koje je zabeležio Prokopije, istoričar iz Justinijanovog doba. Arheološka istraživanja sprovedena 1955. i 1964. godine, kada je Muzej grada Beograda sproveo iskopavanja, otkrila su ostatke stambenih objekata, keramiku, predmete od gvožđa, rimski novac, pa čak i hrišćanski nakit iz VI veka. Među najdragocenijim nalazima je zlatna ogrlica sa medaljonima i krstom, koja je ukazivala na religioznu promenu u carstvu.

Kasnorimska – ranovizantijska zlatna ogrlica sa dva medaljona, priveskom u obliku krsta i zlatnim prstenom, 5-6. vek nove ere, nalaz iz groba sa nekropole Bela Stena, u ostacima utvrđenja Ad Octavum u Višnjici kod Beograda. Dvostruki medaljon je izrađen u tehnikama granulacije i filigrana. Zbirka Muzeja Grada Beograda
Interesantno je da Castrum Ad Octavum nije jedini rimski lokalitet u ovoj oblasti. U blizini, u naselju Ramadan, pronađeni su ostaci rimskog naselja, što potvrđuje značaj ovog regiona kroz vekove. Višnjica je, dakle, bila od strateškog značaja tokom različitih istorijskih perioda, ne samo za Rimljane i Vizantince, već i za Turke, koji su tokom osvajanja Beograda koristili ovo područje za svoje vojne pohode.
U Ramadanu, pronađeni su ostaci iz perioda II do IV veka nove ere. Justinijan I (527.-565.) beše poreklom iz Turesijuma, naselja pokraj današnjeg Leskovca. Ovaj Vizantinac ilirskog porekla napredovao je od običnog seljačeta do jednog od najvažnijih vladara. Za skoro četiri decenije vladavine uspeo je da sagradi Aja Sofiju i baziliku u Raveni, naredio izdavanje stuba današnjeg pravnog sistema Corpusa Iuris Civilis, ustoličio hrišćanstvo kao zvaničnu veru Rimskog carstva. Sa najezdom paganskih plemena i opadanjem snage Carstva, utvrđenje je gubilo na značaju, ali je sećanje na njega ostalo.
Jedan od ključnih faktora za važnost Višnjice kroz istoriju svakako je njen položaj uz Dunav, kroz koji su prolazili mnogi važni trgovinski i vojni putevi. Za vreme Austro-Ugarske, ovo naselje je bilo čak i carina, a Jovan Cvijić je u svom delu iz 1903. godine zapisao da je Višnjica bila „Mali Carigrad na Dunavu“, sa tragovima Kelta, Rimljana, pa čak i srednjovekovnih vladara poput Đurđa Brankovića.
Pored svoje vojne i strateške uloge, Višnjica je bila i poznata po lekovitim izvorima, o čemu svedoče i nalazi iz rimskog perioda, kada su tu sagrađena prva kupatila. Danas, tri preostala izvora i dalje služe kao podsetnik na bogatu baštinu ovog kraja, koji je i danas jedno od značajnih arheoloških nalazišta u Beogradu.
Duž obale Dunava, od Rukavca do Bele stene, Višnjica je u prošlim vremenima bila prepoznatljiva i po svojim rimskim zidinama, ali i kao važno trgovinsko čvorište. Zahvaljujući arheološkim istraživanjima, danas možemo da sagledamo bogatu prošlost ovog naselja, koje je kroz vekove ostavilo neizbrisiv trag u istoriji Srbije.
Danas, Višnjica nije samo mirno prigradsko naselje, već i istorijski spomenik koji podseća na značajnu prošlost. Sa nalazištima koja se protežu kroz vekove, od rimskih utvrđenja do srednjovekovnih letnjikovaca, ovo područje i dalje ima mnogo toga da ponudi, kako ljubiteljima istorije, tako i onima koji žele da istraže bogatu kulturnu baštinu ovog dela Beograda.
Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook | Instagram | Twitter | Threads | Linkedin Za pitanja ili predloge o saradnji možete nas kontaktirati na navedenu mail adresu: marketing@palilula.info |

