

Lake kazne za teške zločine: Kaznene mere za mlade počinioce
Mlađim punoletnicima, odnosno osobama starijim od 18 godina, a mlađim od 21, prema Krivičnom zakoniku Srbije kazna doživotnog zatvora ne može se izreći, bez obzira na to kakvo krivično delo počinili i koliko ono bilo teško.
I ne samo da se ne može govoriti o doživotnoj kazni, već ih pravosuđe najčešće tretira kao starije maloletnike, te su kazne za tu kategoriju gotovo uvek blaže nego za druge punoletne, pa čak i one koji su, na primer, stariji samo nekoliko meseci.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2023. godini podignuta je optužnica protiv 111 osoba između 18 i 20 godina zbog krivičnih dela protiv života i tela, što je devet odsto ukupnog broja optužnica za ta krivična dela u Srbiji. Zvanična statistika nema podataka koliko grupacija između 18 i 20 godina čini udeo u stanovništvu, ali ako uporedimo približnu starosnu grupu, od 15 do 19 godina, koja čini oko pet odsto stanovništva, ili uzrasnu grupu od 20 do 24 godine, koja čini oko 6,6 odsto stanovništva, jasno je da je udeo mlađih punoletnika u najtežim krivičnim delima sa devet odsto veoma veliki.
O spuštanju starosne granice kod izvršenja najtežih krivičnih dela svedoči i izveštaj o radu Republičkog javnog tužilaštva za 2023, koji pokazuje da je broj maloletnih počinilaca ubistva u toj godini bio 117 odsto veći nego u prethodnoj.
Zbog svega toga, advokat Stefan Stefanović, punomoćnik porodica ranjenih i ubijenih u selima Malo Orašje i Dubona, kaže za NIN da porodice razmatraju pokretanje inicijative za izmenu zakonodavstva, kojom bi se ukinulo ograničenje u vezi sa uzrastom počinioca krivičnog dela od 18 do 21 godine, kojim se oni zakonom tretiraju kao mlađi punoletnici i samim tim im može biti izrečena maksimalna kazna zatvora od 20 godina.
„Zakon bi za njih trebalo da važi kao i za sve odrasle, pa bi maksimalna kazna bila doživotni zatvor”, kaže Stefanović i dodaje da su apelovali na takve izmene i čekaju da li će izvršna vlast to da pokrene.
Zbog čega su mlađi od 21 godine „povlašćeni“
Razlog za blaže kažnjavanje mlađih punoletnika proizilazi iz brojnih istraživanja na osnovu čijih rezultata je izveden zaključak da nisu sva mlađa punoletna lica zrele osobe s punom sposobnošću da snose krivicu za svoja dela, kaže Jelena Rakić, docent na Fakultetu za pravo, bezbednost i menadžment „Konstantin Veliki“ u Nišu.
„Period od 18. do 25. godine života predstavlja razvojni period u okviru koga se ne mora nužno govoriti o potpuno razvijenim psihosocijalnim kapacitetima ličnosti koji utiču na samokontrolu, kontrolu emocija i impulsnih reakcija, usled čega može doći do ispoljavanja kriminalnog ponašanja od strane pojedinih lica koja pripadaju ovoj uzrasnoj kategoriji. S tim u vezi polazi se od oborive pretpostavke da su to pojedinci koji još uvek nisu dostigli punu zrelost, te da je njihov biopsihički razvoj bliži razvoju maloletnih lica što, dalje, može, ali ne mora usloviti primenu odredbi maloletničkog krivičnog prava i u onom delu koji se odnosi na primenu krivičnih sankcija, tačnije blaže kažnjavanje u odnosu na punoletne učinioce krivičnih dela”, kaže Rakić.
Naše pravosuđe skoro pa po automatizmu primenjuje blaže kazne za mlađe punoletnike. Međutim, ne bi moralo da bude tako.
Izvor: NIN, Foto: Pexels
Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook | Instagram | Twitter | Threads | Linkedin Za pitanja ili predloge o saradnji možete nas kontaktirati na navedenu mail adresu: marketing@palilula.info |

