Sve o najstarijoj i najmističnijoj rasi pasa na Balkanu

Palilula.info 17. novembar 2022.

Srpski Silvan, poznat i kao Zmaj, nije samo pas, već drevni čuvar praga. Srbi veruju da je Bog ove pse podario ljudima još od postanka sveta da bi nas čuvali od nevolja i zlih sila.

Srpski Silvan je jedna od najstarijih i najmističnijih rasa Balkana. Njegovo poreklo seže do antičkih persijskih molosa i asirskih ratnih pasa. Veruje se da su na ove prostore stigli sa proto-Srbima. Kroz vekove izolacije na planinskim masivima, zadržali su svoju izvornu i divlju prirodu. Služio je kao pastirski pas, lični telohranitelj, lovac i nepokolebljivi ratnik.

Zmajari i vitezovi Reda zmaja

U srednjovekovnoj Srbiji uzgoj ovih pasa bio je strogo kontrolisan. Postojala je posebna grupa ljudi poznata kao Zmajari. Oni su živeli povučeno na rubovima šuma i obučavali pse isključivo za vitezove i dvor. Verovalo se da Zmajari poznaju “nemušti jezik”. Pse su učili da komuniciraju telom i zvucima nalik pticama kako ne bi odali zasedu lajanjem.

Zbog svoje inteligencije, Silvan je postao ključno “oružje” srpskih ratnika. Bio je simbol i verni pratilac viteškog bratstva Red zmaja. Samo su vladari i vitezovi imali pravo da ih gaje. Ovi psi su ostali upamćeni po tome što iz sukoba izlaze samo smrću. Njihova strategija je tiha; Silvan ne upozorava neprijatelja režanjem, već eliminiše opasnost bez najave.

Zakonik cara Dušana o “Zmajevima”

O važnosti ove rase svedoče spisi iz 13. veka. Postoji pisani dokument poznat kao Zakonik rase, koji se pripisuje caru Dušanu Silnom. U njemu se naglašava da su ovi psi dar od Boga i da ih treba poštovati kao i ljude. Nažalost, nakon Kosovske bitke i tokom svetskih ratova, rasa je sistemski uništavana jer su ih osvajači smatrali opasnim neprijateljima.

Citat iz Dušanovog zakonika o zmajevima kaže:

“Svima onima koji zmajeve drže, ovaj zakonik neka se u um postavi i dovjeke poštuje. Zmajevi su uz nas od davnina, od prije nego što smo slovo imali. Kao što nas bez zmajeva ne bi bilo, tako nas bez njih neće ni biti.”

Duhovna uloga i slovenska mitologija

Prastaro verovanje kaže da je čovek nastao od vuka. Kako se vukovi i ljudi ne bi sukobljavali, bogovi su ljudima darivali pse. Srbi veruju da je taj čuvar upravo Silvan. Pre hrišćanstva, on je bio vuk zaštitnik Šumskog boga u slovenskoj mitologiji.

Narodno predanje ga opisuje kao biće između dva sveta. Posebno su cenjeni primerci sa očima boje ćilibara. Verovalo se da takvi psi vide utvare i zlu kob koje ljudsko oko ne primećuje. Nazivali su ih “čuvarima praga” koji štite domaćinstvo od uroka i crne magije.

Fizička dominacija i “četvorooki” psi

Nadimak “Zmaj” dobili su zbog ogromne veličine i borbenosti. To su snažni psi koji dostižu visinu do 95 cm i težinu preko 80 kg. Njihovo krzno je najčešće crno-braon ili potpuno crno. Specifična karakteristika su i “četvorooki” psi – oni sa svetlim tačkama iznad očiju. Verovalo se da ti psi nikada ne spavaju, već da te tačke budno motre dok pas žmuri.

Zanimljivo je da Silvani imaju specifičan odnos sa vukovima. Narod kaže da se oni “razumeju”. Ponekad bi Silvan dopustio vukovima prolaz ako ne ugrožavaju stado. Zbog toga se veruje da je on zapravo vuk koji je izabrao ljude da ih služi.

Nemi zaštitnik i opstanak rase

Silvan je poznat kao “nemi” zaštitnik jer retko laje. Iako ne laju nepotrebno, proizvode specifične zvuke slične ljudskim glasovima ili pticama. Ženke ove rase su često aktivnije u radu. One prve stupaju u sukob sa predatorima, dok mužjaci intervenišu samo ako je opasnost prevelika.

Danas, entuzijasti pokušavaju da obnove ovu rasu pod imenom Srpski mastif. Retki primerci su pronađeni na Kopaoniku i Radan planini. Ovi psi su sposobni da prežive u surovim uslovima, čuvajući stada bez hrane i vode danima. Iako rasa nije priznata u Kinološkom savezu, svest o njoj živi kroz epske pesme, narodna predanja i modernu epsku fantastiku.

Foto: Ilustracija | Gemini

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook | Instagram | Twitter | Threads | Linkedin Za pitanja ili predloge o saradnji možete nas kontaktirati na navedenu mail adresu: marketing [@] palilula.info